Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Guverner Vujčić: Zbog pada broja stanovnika, morat ćemo uvesti oko 400 tisuća radnika

Tržište rada je i dalje snažno, dok su stope nezaposlenosti na najnižim razinama, a realne plaće prešle u pozitivni teritorij, izjavio je Vujčić.

Guverner Vujčić: Zbog pada broja stanovnika, morat ćemo uvesti oko 400 tisuća radnika

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je da se očekuje daljnje smanjivanje inflacije u 2024. i u 2025., kada bi trebala ostvariti ciljanu razinu stope od oko dva posto.

Vujčić je na tradicionalnom, 31. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista o ekonomskoj politici Hrvatske u 2024. rekao da se očekuje nastavak smanjivanja inflacije i u 2024. i u 2025., kada bi trebali ostvariti ciljnu razinu stope od oko dva posto te da će, zbog strukturnih razloga, najteži dio biti smanjivanje inflacije s tri na dva posto, piše Poslovni dnevnik.

Strukturni razlozi će na dulji rok utjecati na stopu inflacije, tržište rada je sada drugačije i ono pritišće stopu inflacije te je pitanje što ćemo morati žrtvovati na tržištu rada da bismo dobili ciljanu razinu.

Pritisak na inflaciju će biti manji u mjeri u kojoj kroz visoke jedinične profite, poduzeća budu mogla kompenzirati pritisak rasta plaća. Ne uspiju li u tome, pritisci na inflaciju će biti veći, rekao je.

Nedostajat će radnika

Kod demografskih kretanja također se promijenio trend i imamo pad broja stanovništva u radno aktivnoj dobi, nastavio je guverner i naglasio da to znači kako ćemo morati dovesti iz inozemstva veliki broj radnika, ali na osmišljen i strateški način.

Vujčić kaže da se u Hrvatskoj predviđa smanjenje broja stanovnika pa će nedostajati oko 400 tisuća ljudi, koliko ćemo ih morati uvesti. S tim u vezi naglasio je da će se Hrvatska društveno, politički i ekonomski morati pripremiti da će u budućnosti i u sljedećoj generaciji izgledati znatno drukčije, inače neće biti rasta. Morat ćemo se pripremiti i da ćemo na koncu morati raditi dulje, dodao je.

Vujčić je u svom izlaganju zaključio da su promjene u okružju kompleksne, s potencijalno velikim učincima na inflaciju i na više i na niže te kako je izgledno da bi neto učinak strukturnih faktora na inflaciju mogao postati pozitivan.

Središnje banke, dodao je, neće sjediti prekriženih ruku te je zbog potencijalno jačih i volatilnijih inflacijskih pritisaka moguć preokret dugogodišnjeg trenda pada dugoročnih kamatnih stopa.

Odgovarajući na novinarska pitanja, guverner HNB-a je kazao da je tržište rada u procesu dezinflacije bitno drukčije nego u prethodnom ciklusu. Sada imamo situaciju u Hrvatskoj, eurozoni i SAD-u da je gospodarstvo usporilo, ponajprije u eurozoni, ali tržište rada je i dalje snažno, dok su stope nezaposlenosti na najnižim razinama, a realne plaće prešle u pozitivni teritorij, što onda doprinosi pritiscima na kretanje cijena, posebno u sektoru usluga.

Govoreći zašto je tržište rada toliko otporno, rekao je da još nema točnih odgovora na to, da je dio odgovora možda u promjeni tržišta rada nakon pandemije, gdje se način rada promijenio. Dodao je da visoka stopa otvaranja radnih mjesta jača pregovaračku moć radnika, a to stvara pritiske na inflaciju.

Na pitanje o recesiji, odgovorio je da recesiju sada ne vidi, ali vidi relativno stagnantnu ekonomiju, koja će se sljedeće godine postupno oporavljati. Dok imamo proces dezinflacije i visoke kamatne stope ne možemo očekivati brzi oporavak gospodarstva, ali je cijena koju plaćamo za dezinflaciju, sa dvoznamenkastih inflacijskih stopa, u ovom trenutku niska, jer nije popraćena niti recesijom, niti povećanjem stope nezaposlenosti, kazao je.

Izvor: poslovni dnevnik

 

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.