Share
Tweet
Share
Pošalji prijatelju

Tko ima pravo na inkluzivni dodatak i koliko iznosi naknada?

Prijedlogom Zakona o inkluzivnom dodatku objedinjuju se četiri postojeća prava, ubrzava se i pojednostavljuje postupak ostvarivanja prava i povećavaju naknade za osobe s invaliditetom

Tko ima pravo na inkluzivni dodatak i koliko iznosi naknada?

Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru zakonski prijedlog kojim se uvodi inkluzivni dodatak, jedinstvena novčana naknada namijenjena osobama s invaliditetom radi prevladavanja različitih prepreka koje mogu sprječavati njihovo puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi. Inkluzivni dodatak objedinjuje dosadašnja četiri dodatka: osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, doplatak za dijete u uvećanom iznosu, koji se ostvaruje temeljem oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta, i novčanu pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom.

Cilj je zakona, koji bi trebao stupiti na snagu početkom iduće godine, objediniti postojeće naknade koje korisnici ostvaruju temeljem utvrđenog invaliditeta, omogućiti pravedniju raspodjelu prethodno navedenih naknada te unaprijediti transparentnost i ekonomičnost prava koja se ostvaruju temeljem invaliditeta. Zakonom se propisuju uvjeti za priznavanje prava na inkluzivni dodatak, iznos inkluzivnog dodatka, razine potpore potrebne osobama s invaliditetom, sredstva za financiranje inkluzivnog dodatka te druga pitanja povezana s time.

Pet razina potpore

Prema prijedlogu, inkluzivni dodatak razvrstan je u pet razina, ovisno o stupnju oštećenja zdravlja, pri čemu bi prva razina imala najveći iznos dodatka. Pravo na inkluzivni dodatak u iznosu prve, druge i treće razine potpore mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima su utvrđeni III. i IV. stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti, a koje imaju status osoba s invaliditetom.

Pravo na dodatak četvrte i pete razine potpore, neovisno o statusu osobe s invaliditetom, mogle bi ostvariti odrasle osobe kojima su utvrđeni II. i III. stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Pravo na inkluzivni dodatak kroz svih pet razina mogla bi ostvariti djeca kojima su utvrđeni II., III. i IV. stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti, neovisno o tome imaju li status osoba s invaliditetom. Razinu potpore utvrđuje Zavod za socijalnu skrb na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuju vještačenje i metodologija vještačenja, piše Tportal.

Osnovica za utvrđivanje dodatka - 120 eura

Osnovicu za utvrđivanje inkluzivnog dodatka određivat će Vlada te se krenulo s osnovicom od 120 eura, što je bio prijedlog udruga, a Vlada ga je prihvatila. Tako bi za korisnike prve razine inkluzivni dodatak iznosio 720 eura, za drugu razinu bio bi 480 eura, za treću razinu - 432 eura, za četvrtu razinu - 162 eura, a za petu razinu - 138 eura. Za provedbu zakona potrebno je na godišnjoj razini osigurati ukupno 506,6 milijuna eura. To znači da je, povrh sredstava planiranih u proračunu za naredne dvije godine, potrebno osigurati dodatna sredstva od 263,2 milijuna eura u 2024. godini, odnosno 264,1 milijun eura u 2025. godini.

Ukidanje cenzusa i smanjenje administracije

S obzirom na to da će pravo na inkluzivni dodatak objedinjavati više prava koja se mogu ostvariti temeljem invaliditeta, Zakon o inkluzivnom dodatku pridonijet će smanjenju administrativnog opterećenja. Njime će se propisati prestanak važenja odredbi Zakona o socijalnoj skrbi, kojima se propisuje pravo na osobnu invalidninu i pravo na doplatak za pomoć i njegu.

Zakon o inkluzivnom dodatku ne propisuje prihodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava te se njegovim stupanjem na snagu ukida dohodovni cenzus, a koji je prema Zakonu o socijalnoj skrbi važio kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za pomoć i njegu.

Žurno rješavanje zahtjeva

Zakon uvodi žurni postupak za priznavanje prava na inkluzivni dodatak. Ako nije potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod za socijalnu skrb dužan je donijeti rješenje i dostaviti ga stranci u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti. Ako je potrebno provoditi ispitni postupak, Zavod je dužan donijeti rješenje i dostaviti ga u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.

MojPosao koristi kolačiće (eng. cookies) kako bi vam pružio bolje korisničko iskustvo. Nastavkom pregleda stranice slažete se sa korištenjem kolačića o kojima možete pročitati više.