Pod krinkom kamena izraza lica stoji prometni policajac na zagrebačkoj prometnici i trenira strogoću. Pedantno zaustavlja vozače i uredno ih kažnjava. Nitko ne bi pomislio kakvu pozadinu skriva taj subotnji prizor. Jer, tog je jutra taj isti policajac od nadređenog dobio direktivu da "naštanca" kako zna ni manje ni više nego 50 kazni.
"Bez toga se nisam smio vratiti u postaju. Otkud da stvorim toliko kazni kad se tog dopodneva provozalo tek desetak automobila? Svi su ko za vraga propisno vozili pa za što da ih kaznim?" pita se 31-godišnji prometni policajac iz zagrebačke postaje.
Dočekan prijetnjama otkazom nadređenoga, očajan se vraća na mjesto "zločina". Na kraju ipak uspijeva "naštancati" tražene kazne. Al, gle čuda, ni opet nije učinio po volji policijskoga glavešine. Nadređeni nije zadovoljan jer su kažnjeni građani bili previše besprijekorni prema podacima u računalu, dodaje policajac.
Prepričani slučaj jedna je od tridesetak ispovijesti zagrebačkih policajaca o mobbingu na poslu, ističu u Udruzi za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga. U godinu dana rada udruga je imala 1500 poziva,a od toga je više od pola bilo iz Zagreba. Pozivi žrtava iz policijskog miljea proteklog su lipnja preokrenuli poredak na ljestvici zanimanja u kojima su najčešća zlostavljanja na poslu.
Među 300 ljudi različitih zanimanja koji su se požalili udruzi čak je 150 policajaca. Drugi su na listi lipanjskih žrtava mobbinga ugostitelji i trgovci, zaposlenici privatnih tvrtki koje vode domaći menadžeri. Njih je zvalo stotinu. Prema broju poziva treći su na listi učitelji i profesori osnovnih i srednjih škola, a četvrti zaposlenici u stranim trgovačkim kućama, dok su pete na listi medicinske sestre govori Jadranka Apostolovska, predsjednica Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga. Najsvježiji primjer mobbinga zbio se u zagrebačkoj trgovačkoj kući stranoga vlasnika. Tridesettrogodišnji se prodavač zbog preatraktivna izgleda našao na udaru agresivne poslovotkinje.
"Zvuči pomalo šaljivo, ali je istinito i zapravo vrlo ozbiljno. Nekoliko me je puta poslovotkinja pomilovala po guzi uz riječi da bismo se mogli naći na opuštajućem vinu poslije posla. Oženjen sam i ne pada mi na pamet petljanje pa sam je odbio na finjaka. No, nakon toga me je počela stavljati na dežurstva za sve blagdane i u gluho doba noći" - govori mladi trgovac i priznaje da je na rubu živčanog sloma.
U udruzi napominju kako se žrtve javljaju kad su već u stanjima potpune sluđenosti i depresije. Javljaju se prekasno i predugo trpe iživljavanje šefova zbog straha od otkaza kaže Apostolovska, što potvrđuje i samo 38 tužbi pokrenutih protiv poslodavaca u Hrvatskoj, od toga samo pet u Zagrebu.
U tih pet slučajeva žrtve su redom žene koje su od posljedica iživljavanja poslodavaca teško psihički oboljele. Ostale su gotovo sto posto bez radne i životne sposobnosti, što potvrđuje medicinska dokumentacija i njihovo šestomjesečno liječenje.
"Poslodavce smo tužili zbog psihičkih ozljeda na radu i tražimo naknadu štete, koja može biti i do 100.000 eura" kaže njihov odvjetnik Želimir Par. Klijentice žive u iščekivanju zakazivanja prvih ročišta.
(V.K.)
Izvor:
