Rekordni pokazatelji broja dolaska turista i najave rekordne zarade u turističkoj sezoni nisu popravili raspoloženje hrvatskih građana. Štoviše indeks optimizma građana u prošlom je mjesecu pokazao najnižu razinu u posljednjih godinu i pol dana, pokazalo je mjesečno izvješće Agencije Hendal.
Nezadovoljstvo građana, ako je suditi prema tom indeksu, veće je nego u prvom ovogodišnjem kvartalu, kada je gledajući zadnje godine zabilježen najniži gospodarski rast od tek 1,8%, a i brojni drugi makroekonomski pokazatelji nisu bili ohrabrujući jer su ukazivali na usporavanje osobne potrošnje, manji promet u trgovini i sporiji rast plaća, odnosno da građanstvo raspolaže s manje sredstava za trošenje.
Sve to dokazuje teze analitičara da građani u iskazivanju vlastitog zadovoljstva kvalitetom života i gospodarskim prilikama manje pozornosti obraćaju na veličine poput BDP-a, javnog duga ili inflacije, koje su za većinu potpuno apstraktne kategorije. No isto tako, zabluda je, tvrde analitičari, i da je optimizam, odnosno pesimizam odraz dnevno – političkih događanja.
Profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Nenad Zakošek, objašnjava kako građani ne reagiraju na medijski posredovane vijesti nego na stvarne prilike u kojima žive pa su tako vjerojatno suočeni s usporenim rastom realnih plaća i rastom cijena goriva u kolovozu bili više pesimistični nego nekoliko mjeseci prije. Međutim, Zakošek dodaje kako se po njemu ne bi trebalo zanemarivati pokazatelje poput indeksa optimizma jer slični u nekim drugim zemljama često bivaju povezani s političkim događajima .
Analitičar s Ekonomskog instituta, Željko Lovrinčević, inače pobornik teze da gospodarski pokazatelji uglavnom ne kroje zadovoljstvo građana, kaže kako se tijekom ljeta u gospodarstvu nije dogodilo ništa posebno u odnosu na posljednja tri do četiri mjeseca, a dapače bilo je i lošijih razdoblja koja nisu rušila indeks optimizma. On ističe samo jedan gospodarski parametar koji je mogao utjecati na rast pesimizma, a to je smanjenje broja otvorenih novih radnih mjesta u gospodarstvu. Naime u Hrvatskoj je posljednjih godina, u gospodarstvu prosječno otvarano oko 20.000 novih radnih mjesta više nego što ih je zatvoreno. No, Lovrinčević procjenjuje kako će ove godine ta brojka biti znatno manja, između 10 i 15 tisuća.
Dodatna nepovoljna okolnost je i porast broja zapošljavanja na određeno u odnosu na prijašnje razdoblje, što i kod osoba koje su izišle iz svijeta nezaposlenih stvara osjećaj nesigurnosti.
U našim uvjetima, tvrdi nadalje Lovrinčević, sam gospodarski rast građanima malo znači budući da se on ostvaruje najvećim dijelom kroz rast produktivnosti, a tek neznatno kroz otvaranje novih radnih mjesta.
Ako uzmemo da je godišnji rast BDP-a 4%, onda se oko 1% toga odražava kao efekt otvaranja novih radnih mjesta, dok ostalih 3% nastaje kroz povećanje produktivnosti, i to je bolna točka Hrvatske, ističe Lovrinčević. Na to dodaje primjer Poljske čiji je gospodarski rast značajniji od hrvatskog, ali također taj rast ne prati jednakim tempom i zapošljavanje.
S druge strane, u zemljama u kojima se rast ostvaruje upravo kroz otvaranje novih radnih mjesta, građani percipiraju kretanja BDP-a kao bitnu odrednicu svoga raspoloženja.
Hrvatski lobist u Bruxellesu Željko Ivančević smatra kako će, kad se otvore pregovori s EU, potisnuti sada prisutno depresivno raspoloženje jer će u prvi plan doći životna pitanja umjesto neproduktivnih afera koje su još uvijek na dnevnom redu, ali i strategija razvoja koja se periodički najavljuje u Hrvatskoj.
Suprotno dojmu koji stvara kolovoški indeks optimizma, rezultati istraživanja Europske banke za obnovu i razvoj koje je prenio Jutarnji list, pokazuju kako su Hrvati, zajedno sa Česima i Slovencima, u prosjeku zadovoljniji svojim životom nego ostali narodi koji su prošli tranziciju.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
