Čak 33% nezaposlenih na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje provede više od tri godine, dok njih 42% na posao čeka do jedne godine.
Najbrže se, kažu u zavodu, zapošljavaju mladi akademski obrazovani stručnjaci koji u prosjeku na posao čekaju do jedne godine. Njih je u evidenciji 12.045 ili 13%, a samo ih je u Zagrebu nešto manje od šest tisuća.
Što je veći stupanj obrazovanja, povećava se i vjerojatnost bržeg zaposlenja. Za osobe sa srednjoškolskom naobrazbom ona je 30%, a za fakultetski obrazovane šanse za zaposlenje su i do 50 posto veće.
Diploma, međutim, ne pomaže baš svima, pa se tako vrlo teško zapošljavaju profesori filozofije, diplomirani povjesničari umjetnosti, arheolozi, penolozi, veterinari, novinari, politolozi, kriminalisti i inženjeri pomorskog prometa.
U prvih sedam mjeseci ove godine u Zavodu je bilo najviše ekonomista, njih 1.321, a u tom se razdoblju zaposlilo njih 559. Među njima najtraženiji su oni koji su završili smjer financije, računovodstvo ili pak stručnjaci u poslovima osiguranja. Oni se vrlo brzo snađu na tržištu rada.
Slična je situacija i sa pravnicima kojih je na burzi 946, a posao je dobilo svega 448. Lagan pronalazak posla moguć je samo za one pravnike koji su položili državni ispit i imaju izvrsno znanje engleskog jezika, a to su mahom ljudi do 30-ak godina starosti.
Najbrže do posla dolaze pak magistri farmacije te liječnici sa stručnim ispitom i licencom, objašnjava Marija Halić, rukovoditeljica poslovanja pri zapošljavanju u zagrebačkoj podružnici Zavoda.
Oko 25% osoba koje su završile fakultet, magisterij ili akademiju na posao čeka i dulje od tri godine, i to zato, kako kaže M. Halić, što su te osobe mahom starije životne dobi.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
