Prema neslužbenom popisu Hrvatskog društva za kvalitetu, u nas su do prošlog mjeseca registrirana 1210 certifikata upravljanja kvalitetom prema međunarodnoj normi ISO 9001:2000, od ukupno 220.000 poslovnih subjekata od kojih nisu svi aktivni.
Direktor Centra za kvalitetu HGK misli da je broj nešto manji jer na popisu su i certifikati čije je vrijeme važnosti isteklo. Na trgovačkom sudu krajem rujna bila su registrirana 1898 d.d. i 104.122 d.o.o.
U današnje vrijeme globalizacije i konkurencije, kvaliteta je uvjet bez kojeg se ne može ni participirati na svjetskom tržištu. Pedesetih godina prošlog stoljeća, kvaliteta se afirmirala u posebnu znanstvenu disciplinu da bi 1987. godine postala normizirana na međunarodnoj razini pojavom niza normi ISO 9000. Počeci, npr. HACCP-a sežu u rane 60-e godine i vežu se uz razvoj hrane za astronaute u SAD-u - objašnjava prof. dr. Tonći Lazibat s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
S normama ISO 9000 donesena su pravila igre kako uvesti sustav kvalitete. Najprije su postojala tri modela – ISO 9001, 9002, 9003. U praksi se, međutim, pojavila kriva interpretacija tih modela, pa je ISO drugom velikom revizijom svima dodijelio model ISO 9001. Te su norme bile statičke i postojala je mogućnost da netko dobije certifikat, a da poslije toga ne mora više dokazivati kvalitetu.
Zbog toga ISO 9001:2000 norma vrijedi tri godine i nakon toga ide u proces recertifikacije pri čemu tvrtka mora dokazati poboljšanje da bi se produžio certifikat.
Prednosti organizacije s uvedenim sustavom kvalitete ISO 9001:2000 znače ulazak u društvo najboljih, bolji imidž i veću konkurentnost. U takvoj je organizaciji zdravija radna klima jer svi zaposleni sudjeluju u sustavu uvođenja kvalitete. Od portira do direktora.
Ne kaže se uzaludno da je lanac jak onoliko koliko je jaka najslabija karika - kaže Lazibat.
(T.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
