Istraživanja provedena u posljednjih desetak godina u zemljama zapadne Europe pokazuju kako je više od 50% oboljenja, rezultat nepravilnog sjedenja i zdravstveno loših uvjeta rada na radnim mjestima.
Znanstvena istraživanja koja su provela liječnici medicine rada i ergonomije dokazala su pak kako opterećenje leđne muskulature i diskusa ovisi isključivo o ergonomskoj kvaliteti radnog stolca.
U skladu s tim neki su poslodavci svojim zaposlenicima počeli plaćati tečajeve zdravog sjedenja i spavanja. Uz to, sve se više odbacuje izgled radnog prostora koji je bio dominantan osamdesetih i devedesetih godina, a podsjećao je na svojevrsnu košnicu u kojoj su zaposlenici smješteni u male prostore s tankim drvenim pregradama.
Novi pristup dizajnu uredskog namještaja usmjeren je na omogućavanje kvalitetnog rada i odmora uz što manje naprezanja, što je preventivno djelovanje u očuvanju zdravlja o poboljšanju kvalitete života.
Istraživanja prof. Hetingera objavljena u časopisu Ergonomics pokazuju kako, osim pri teškim fizičkim poslovima, oštećenja kralježnice najčešće nastaju pri obavljanju administrativnih poslova.
Poznate su stotine ozljeda uzrokovane ponavljajućim naprezanjem kao što su dugotrajni rad s mišem ili stalno pomicanje glave prema monitoru.
Radni dan danas nerijetko traje i više od petnaest sati, a ako posao treba hitno završiti, neki zaposlenici znaju uredima provesti i cijele noći. Stoga uredi ponekad znaju podsjećati i na dnevne sobe u kojima se nalaze udobni naslonjači za predah uz kavu ili čaj, a nerijetko se tu nalaze i male kuhinje za moguću pripremu toplih obroka.
Međutim, osim uvjeta rada koji na taj način postaje puno ugodniji, tvrtke kroz uređenje tih prostorija pokazuju i njihovu ekonomsku snagu.
(V.K.)
Izvor:
Vjesnik