Na rang listi Svjetskog godišnjaka konkurentnosti za 2006. koju je izradila poslovna škola IMD, Sjedinjene Države i nadalje su na prvom mjestu, dok je Hrvatska plasirana na 59. mjestu.
Godišnja rang lista tog izviješća temelji se na procjeni gospodarske izvedbe, učinkovitosti vlade i poduzetnika te infrastrukture - uključujući čimbenike kao što su obrazovanje, tehnologija, te zdravstvene i socijalne službe.
Američka vlada šteti konkurentnosti svojeg gospodarstva, što dovodi u pitanje još uvijek vodeću poziciju te zemlje na rang listi i omogućuje učinkovitijim te manjim azijskim i nordijskim zemljama da sustignu SAD po konkurentnosti.
Unatoč kritikama, SAD je i dalje na čelu nepromijenjene prve četvorke, ispred Hong Konga, Singapura i Islanda. No, kako se nadalje navodi u tom izviješću, unatoč čvrstom gospodarskom rastu i izvozu, konkurentnost američkog gospodarstva jenjava, najviše zbog načina na koji Washington upravlja svojim ogromnim proračunskim manjkom i zaduženošću, koja raste za procijenjenih 2,1 milijarde dolara dnevno.
Konkurentnost SAD-a je paradoks: gospodarstvo je još najkonkurentnije na svijetu, iako njegova vodeća pozicija jenjava, izjavio je Stephane Garelli, urednik Godišnjaka. Hong Kong i Singapur hvataju korak jer su potezi njihovih vlada bolje usklađeni s gospodarskom izvedbom. Rastući jaz između poreza vlada zemalja i izvedbe njihovih gospodarstava uvijek je loš znak za budućnost, dodao je Garelli.
On je istakao kako američki dug većim dijelom financiraju azijske središnje banke kroz kupnju obveznica američke vlade - i to većinom Japan, Kina, Tajvan, Južna Koreja, Hong Kong i Rusija.
Kina trenutno posjeduje 819 milijardi dolara vrijedne rezerve inozemnih valuta, odmah iza Japana. Ta zemlja kontinuirano se penje na rang listi, te se sada nalazi na 19. mjestu, nakon što je preskočila 12 mjesta u odnosu na prošlu godinu i ušla među prvih 20.
Prilično je značajna činjenica da bi najveća komunistička zemlja svijeta mogla
uskoro postati prvi kreditor najveće kapitalističke zemlje svijeta, istakao je Garelli. Kina se, međutim, nalazi među 29 zemalja od njih 61, koliko ih je obuhvaćeno ispitivanjem, čije vlade negativno utječu na gospodarsku konkurentnost.
Francuska, koju su proračunski problemi spustili za 5 mjesta na 35. mjesto, pridružila se SAD-u na poziciji dvije industrijski razvijene zemlje koje bilježe najveće razlike između izvedbe svojih vlada i gospodarstava, kazao je nadalje Garelli.
Upravljanje gospodarstvima Danske (na 5. mjestu) i Finske (10. mjesto) dobilo je pohvale, dok se Australija premjestila s devetog na šesto mjesto, a Japan za četiri mjesta na više, na 17.
Godišnjak je također istakao probleme državne učinkovitosti u Argentini (55.), Brazilu (52.), Italiji (56.), Meksiku (53.) i Venezueli (posljednje mjesto), koja u tim zemljama izaziva značajne gospodarske probleme.
Kina i Indija (29. mjesto, popela se za 10 mjesta) sada se moraju suočiti s izazovima održavanja koraka sa svojim snažnim gospodarskim rastom kroz ispunjenje očekivanja svojih ogromnih populacija, navodi se nadalje u godišnjaku.
Ne uspiju li u tome, moglo bi doći do gospodarskih i društvenih neravnoteža koje bi mogle dovesti u pitanje sve do sada postignuto. Pouka je u slijedećem: uspjeh ima svoju cijenu, kazao je Garelli.
Prvih 20 zemalja rang liste čine Sjedinjene, Države, Hong Kong, Singapur, Island, Danska, Australija, Kanada, Švicarska, Luksemburg, Finska, Irska, Norveška, Austrija, Švedska, Nizozemska, Bavarska, Japan, Tajvan, Kina i Estonija.
(Hina)
