Na hrvatskim su sudovima radni sporovi najbrojniji, najduže se rješavaju, a neki datiraju čak i iz vremena Udruženih radnih sudova.
U tim sporovima radnike najčešće zastupaju sindikati, a parnice se uglavnom vode zbog neisplaćenih naknada za prekovremene sate, regresa, božićnice, darove za djecu ili bolovanja.
Prema evidenciji Državnog odvjetništva, tijekom 2005. godine podneseno je ukupno 215 kaznenih prijava vezanih uz povrede radnih prava, od čega su odbačene 103 prijave, a pokrenuta su 102 kaznena postupka. Sud je prošle godine obustavio postupak, odnosno odbacio četiri slučaja, a donio je 64 osuđujuće, 7 oslobađajućih i 6 odbijajućih presuda. Zbog povreda radnih prava jednoj je osobi prošle godine dosuđena zatvorska kazna, dok je novčana kazna propisana u 46 slučajeva, a uvjetna osuda u 17.
U strukturi svih predmeta u radu na hrvatskim sudovima radni su sporovi najbrojniji. Prošle su se godine na hrvatskim sudovima vodila 14.754 radna spora što iznosi 36,2% od ukupnog broja predmeta. Najčešći su radni sporovi tužbe zaposlenika koji traže isplatu dužnog iznosa na temelju kolektivnih ugovora.
Iako bi prema zakonu radni sporovi trebali biti "predmeti hitne naravi" i načelno se pred prvostupanjskim sudom moraju završiti u roku šest mjeseci od podnošenja tužbe, pravo je pitanje zašto u nekim slučajevima traju i po 14 godina i zašto za takvu "ažurnost" nitko ne odgovara.
Smatram da je glavni krivac za probleme u radnim sporovima izostanak pravosudne reforme. Te sporove treba rješavati po hitnom postupku zbog čega treba
što prije promijeniti procesnu regulativu određenu zakonskim i institucionalnim mjerama, ističe Vera Babić, državna tajnica za rad. Međutim, osim pravosuđu, drži Babić, dio odgovornosti treba pripisati i našem kolektivnom načinu shvaćanja ugovora o radu, kao i drugih obveza koje proizlaze iz Zakona o radu, a koje je lako kršiti, dok se sankcije teže prihvaćaju.
Kako bi se riješio problem "dugovječnosti" radnih sporova, Hrvatska će razvijati sustav alternativnih načina rješavanja tih sporova, a najbolju praksu bilježe mirenja u kolektivnim radnim sporovima pri Uredu za socijalno partnerstvo.
(V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
