Uvođenje sve naprednije tehnologije, restrukturiranja i reorganizacija procesa proizvodnje najvažnija su pitanja s kojima se posljednjih godina susreću tiskani mediji u Europi, no njihov napredak se snažno odrazio na zaposlene i njihova radna prava.
Prema studiji što je objavio Eiro, portal koji se bavi industrijskim odnosima u Europi, tiskani mediji, tradicionalno predvodnici snažnih industrijskih odnosa, proteklih godina suočili su se s otpuštanjem radne snage.
Smanjivanje broja zaposlenih i uvođenje niza atipičnih oblika zapošljavanja zbiva se paralelno s rastućom globalizacijom, karakterističnom i za mnoge druge industrije, a novi trendovi najviše su pogodili grafičku industriju.
Tako se navodi, kako je u zadnjih deset godina samo u Nizozemskoj broj zaposlenih grafičara smanjen za 25 posto.
Napredak se odrazio i na redakcije koje smanjuju broj novinara i ostalog redakcijskog osoblja. Primjerice, dva vodeća lista u Švedskoj u nekoliko posljednjih godina otpustila su 50% uredničkog osoblja.
No, generalan broj zaposlenih u tiskanim medijima od 2000. do 2004. godine je stabilan i u većini zemalja dolazi do rasta zaposlenosti, dok su "turbulencije" mahom zahvatile grafičku industriju.
U posljednjem desetljeću i domaća se izdavačka scena suočila sa sličnim problemima kao europske medijske kuće, a najveći danak je platila grafička industrija.
No, jedinstvenog podatka o tome koliko je ljudi zaposleno u hrvatskoj izdavačkoj djelatnosti, odnosno industriji proizvodnje dnevnih, tjednih novina i periodičnih izdanja, nema.
Izvješće je obuhvatilo 18 zemalja među kojima su Austrija, Slovenija, Belgija, Danska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Švedska, Poljska, Slovačka, Grčka.
Generalno, u studiji se zaključuje kako medijska scena u Europi prolazi svojevrsnu krizu vjerodostojnosti. Ona je upravo proistekla iz procesa globalizacije i uvođenja novih tehnologija, ali i kreiranja nesigurnih radnih mjesta.
(A.T.)
Izvor:
Novi list
