Većina Europljana podržava fleksibilnije tržište radne snage, a Hrvati su po tome čak i iznad prosjeka u EU, pokazuju rezultati posebnog Eurobarometra posvećenog zapošljavanju i socijalnoj politici, koji je objavljen u Bruxellesu.
U Europskoj uniji, koja nastoji povećati svoju konkurentnost na svjetskom tržištu, vodi se velika rasprava o skandinavskom modelu kombinacije fleksibilnijeg tržište radne snage i veće socijalne sigurnosti, tzv. "flexicurity". Taj koncept ne štiti radno mjesto, nego osobu koja izgubi posao i dosad se u sjevernim članicama EU-a pokazao vrlo uspješnim.
Na pitanje "trebaju li ugovori o radu postati fleksibilniji radi stvaranja radnih mjesta", 72% anketiranih u 25 zemalja članica odgovorilo je potvrdno, a u Hrvatskoj čak 83% ispitanih.
Najveće razlike među zemljama pokazale su se u pogledu životne dobi odlaska u mirovinu. Većina Mađara (73%) i Hrvata (71%) smatraju da njihovi sugrađani prerano odlaze u mirovinu, dok ti postoci u dvije baltičke zemlje Estoniji i Litvi iznose samo 17 odnosno 16 posto.
Istraživanje pokazuje da je mobilnost radne snage postala realnost u Europi. Većina ispitanih (55%) promijenilo je od jednog do pet poslodavaca u svom radnom vijeku.
Što je manja stopa nezaposlenosti, to je veće povjerenje ljudi da će zadržati svoj sadašnji posao. Tako je primjerice u Švedskoj 92% ljudi odgovorilo da su čvrsto uvjereni da će predstojećih mjeseci zadržati svoj sadašnji posao, a u Slovačkoj, koja ima najveću stopu nezaposlenosti, samo 49 posto. Prosjek u 25 zemalja članica EU-a iznosi 84%, a u Hrvatskoj je 83% odgovorilo potvrdno.
Stvari nešto drukčije stoje kada je u pitanju ostanak na sadašnjem poslu u sljedeće dvije godine. U 25 zemalja EU-a 46% ih je čvrsto uvjereno da će zadržati sadašnji posao i u sljedeće dvije godine, a u Hrvatskoj 37 posto. Najsigurniji su Nizozemci (62%), Danci i Britanci (61%), Šveđani (60%), dok su Mađari (33%), Poljaci i Slovaci (29%) najmanje uvjereni u takvu mogućnost.
Velike su razlike zabilježene u pogledu profesionalnog osposobljavanja. Primjerice, u posljednjih 12 mjeseci u nekoj vrsti dodatnog osposobljavanja sudjelovalo je 54% Šveđana, 42% Nizozemaca i 41% Finaca. S druge strane u Hrvatskoj ih je bilo samo 13%, u Rumunjskoj 10, Bugarskoj 9 i Turskoj 7 posto.
(Hina)
