Iako su osiguravajuća društva i Udruženje zastupnika u osiguranju pri HGK, zbog neprovedivosti, tražila izmjene Zakona o osiguranju, iz nadležnog Ministarstva financija nisu dobili pozitivan odgovor.
Prema aktualnom zakonu, zastupnici osiguranja koji nemaju licencu, od prvog dana 2007. više neće moći raditi, a sama licenca sužava djelokrug aktivnosti.
Zastupnici certifikat stječu polaganjem ispita pred povjerenstvom Hanfe, koja je samo propisala obveznu literaturu, ali nema organiziranu edukaciju. Polaganje ispita je do polovice studenoga prijavilo više od 2.000 kandidata, a položilo ga je tek 1.056 kandidata. Osiguravatelji ne prihvaćaju tumačenje da je neznanje razlog za tako nisu prolaznost.
Predsjednik udruženja zastupnika, Lovro Ivić ističe da se angažiranjem zastupnika povećava efikasnost rada i smanjuju troškovi prodaje, a opominje da pojedine odredbe pravilnika o stjecanju licence "negativno utječu na objektivnost i ujednačavanje kriterija kod polaganja ispita".
Mnogi zastupnici imaju višegodišnje ugovore koji od 1. siječnja nisu valjani, a ako nisu ishodili licencu, ostaju bez posla i prihoda.
"Koje su pravne posljedice raskida tih ugovora, tko će procjenjivati i nadoknaditi štetu s obzirom na to da su zastupnici u obvezi i prema osiguravajućim društvima i prema klijentima", pita Lovrić.
Predsjednik udruženja posrednika u osiguranju, Svanimir Steiner iz zakona izdvaja problem PDV-a. Zakonodavac je društva za osiguranje oslobodio poreza na dodanu vrijednost, ali zastupnici i posrednici nisu oslobođeni.
Udruženje je dobilo neslužbenu potvrdu kako će se zakon mijenjati neposredno pred ulazak u Europsku uniju. "Očekivali smo više sluha jer branša raste. Što država duže odgađa odluku, morat će se odreći većeg kolača koji joj zapravo i ne pripada", kaže Steiner.
Steiner pojašnjava da tog poreza nema nijedna od zemalja iz bivše Jugoslavije dok su sve djelatnosti vezane uz osiguranje na tržištu EU također oslobođene tih davanja, čak i za konzalting.
Rolf Thiel, direktor udruženja neovisnih poduzeća za pružanje financijskih usluga u EU i savjetnik njemačke vlade, ocijenio je da je "hrvatsko zakonodavstvo jednostrano povrijedilo duh i tekst direktive Uniji".
U Europi namjerno nisu precizno određeni propisi za edukaciju zastupnika pa tako Njemačka, Češka, Slovačka nisu propisale ništa, u Poljskoj traže 152 sata temeljne edukacije i 48 sati prakse, u Mađarskoj 150 sati obuke kroz godinu dana, a u Austriji obučavanje traje četiri dana po osam sati.
(T.N.)
Izvor:
Poslovni dnevnik