Većina zaposlenika svakoga dana na poslu provede najmanje dva sata duže od propisanog radnog vremena, no ti im prekovremeni sati uglavnom nisu plaćeni.
To je generalna procjena sindikata prema čijim informacijama prekovremeni neplaćeni rad osim u djelatnosti trgovine caruje u građevinarstvu, ugostiteljstvu i turizmu, bankarstvu, ali i u zdravstvu koje neplaćene prekovremene sate uglavnom pretvara u slobodne dane zaposlenih.
U stvarnosti, međutim, zdravstveni radnici, prije svega medicinske sestre, svoje slobodne dane dobivene u zamjenu za prekovremene sate ne mogu iskoristiti jer manjka radne snage.
Posljednje istraživanje o neplaćenim prekovremenim satima u zemlji rađeno je prošle godine na temelju Ankete o radnoj snazi.
Iz tog istraživanja proizlazi da radnici u ovoj zemlji godišnje poslodavcu poklone 3,7 milijuna radnih sati.
Kada je riječ o prekovremenom radu, radno zakonodavstvo jasno propisuje radni tjedan u trajanju od 40 radnih sati. Prekovremeni rad, zakonski je dozvoljen jedino u slučaju više sile i izvanrednog povećanja opsega rada. No, taj prekovremeni rad ne smije iznositi više od 10 sati tjedno.
U slučaju da taj rad, primjerice, prelazi 10% ukupnog radnog vremena u određenom mjesecu, o tome se mora obavijestiti inspektora rada.
Neplaćeni prekovremeni rad spada među prekršaje poslodavaca s najvišim sankcijama. Zakonom o radu za taj je prekršaj predviđena kazna od 61 do 100.000 kuna.
Prema posljednjim podacima Državnog inspektorata tijekom 2005. godine otkriveno je i procesuirano 19.672 prekršaja poslodavaca, a godinu dana ranije otkriveno je 19.277 prekršaja.
(A.T.)
Izvor:
Novi list
