Iz dana u dan gospodarstvo se na globalnoj razini modernizira i napreduje. Zanimanja koja su u prošlosti bila nužna, pa čak i temelj pojedinih proizvodnih grana, danas gube svoju važnost, a u nekim slučajevima postaju i nepotrebna.
Najbolji pokazatelj takve situacije jest podatak da građani Sjedinjenih Američkih Država te razvijenih europskih zemalja prosječno tri puta tijekom života promjene zanimanje.
Od europskih država prednjače skandinavske zemlje, gdje se promjena posla smatra sasvim normalnom pojavom.
Jedan je švedski poduzetnik prilikom predstavljanja svojih proizvoda u Hrvatskoj najbolje opisao tu pojavu riječima - promjena zanimanja u Hrvatskoj se doživljava kao stresna situacija i veliki problem. Mi u Švedskoj na to gledamo kao priliku za korak naprijed i odlazak na bolje.
Tu im naravno pomaže i država svojim potporama, školovanjem i pomoći pri pokretanju vlastitog posla. Deklarativno takva potpora države postoji i u Hrvatskoj kroz razne programe poticanja, besplatnog doškolovanja i prekvalifikacija.
U Europskoj uniji tvrtke zaposlenicima čija su radna mjesta upitna u budućnosti plaćaju naobrazbu za neko drugo zanimanje, jer im se to isplati kako zbog poreza, tako i iz razloga što će u presudnom trenutku imati kvalificiranog radnika, kod nas se primjerice povećalom treba tražiti nezaposlene koji žele prekvalifikaciju.
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje rekli su nam kako potražnja za deficitarnim zanimanjima, poput na primjer stolara, konstantno raste, no vrlo je mali broj onih koji se žele prekvalificirati i zaposliti na tom radnom mjestu.
Budući da je riječ o nezaposlenim građanima, teško je očekivati da će oni koji imaju posao donijeti odluku o promjeni radnog mjesta, a kamoli zanimanja. Kada govorimo o promjeni zanimanja ne mislimo na prelazak na bolje plaćeno radno mjesto u istoj branši, već o situaciji kada bankar odluči na primjer postati građevinski poduzetnik.
Finska, Švedska ili Norveška pune su takvih primjera, dok ih je u Hrvatskoj vrlo malo, ali ipak ih ima.
(A.T.)
Izvor:
Vjesnik
