Zbog usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim, do jeseni sljedeće godine Vlada mora usvojiti Izmjene i dopune Zakona o radu (ZOR) usklađenog sa europskim pravnim stečevinama, a najvažnije promjene koje donose europske direktive odnose se na zdravlje i zaštitu na radu.
Oni će tako već sljedeće godine biti primorani uložiti velika sredstva u certifikate koji jamče ispravan rad svih strojeva ili uređaja, u zaštitnu opremu za sve radnike, te u edukaciju svih radnika koji barataju opasnim tehnologijama ili tvarima.
Kako kažu u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, neopravdano se poslodavci pribojavaju kraćeg radnog vremena i dužih godišnjih odmora, kad će za njih najskuplja stavka biti upravo zaštita na radu.
"Za poslodavce koji već posluju troškovi će se uvoditi postupno, no za pravne osobe koje će po ulasku u Europsku uniju otvarati svoje tvrtke izdavanja će biti mnogo veća nego danas upravo zbog zaštite na radu", piše Poslovni dnevnik.
Kako bi Vlada osigurala da se preuzete pravne obveze uistinu poštuju, nagodinu će se zaposliti 180 novih inspektora rada (90 u području radnih odnosa i 90 u području zaštite na radu).
U području radnih odnosa svi izvršitelji čiji se prijam planira bili bi diplomirani pravnici, koji će ako bude potrebno pokretati kaznene postupke protiv poslodavaca i biti kudikamo mobilniji nego danas.
Stvaranje integriranog, jakog i mobilnog Inspektorata rada iziskuje dodatna sredstva u proračunu, u ovoj godini ona iznose 24,5 milijuna kuna, a u sljedećoj 32,2 milijuna kuna.
Novi Državni zavod, za čiju je uspostavu potrebno osigurati u 2008. godini 6,5 milijuna kuna, bit će značajna administrativna podrška ne samo na normativnom području, već i u pravcu uspostavljanja kapaciteta za učinkovit savjetodavan i preventivan rad.
Također, već je ustrojen i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu s proračunom od 6,5 milijuna kuna u ovoj godini, koji kako se zasad čini neće biti od velike koristi jer Hrvatskoj nedostaje liječnika medicine rada.
Taj zavod treba preuzeti radnike HZZO-a koji su radili na poslovima zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti kao i sredstva HZZO-a prikupljena na ime doprinosa za ozljede na radu i profesionalne bolesti.
Prema Akcijskom planu, reorganizirat će se i Hrvatski zavod za zapošljavanje. Na čelu te institucije bit će Upravno vijeće, u kojem će biti predstavnici Vlade, poslodavaca i sindikata.
Iako u Hrvatskoj načelno postoji institut rada s nepunim radnim vremenom, koji u praksi ne funkcionira, ulaskom u EU on će se harmonizirati s europskim zakonodavstvom, piše Poslovni dnevnik.
To konkretno znači da će ukloniti dosadašnje barijere za uplaćivanje mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a pristup radnim pravima za radnike s nepunim radnim vremenom bit će izjednačen.
Posebna pozornost u Akcijskom planu posvećuje se izjednačavanju radnih prava kako za hrvatske, tako i za radnike iz drugih zemalja EU, koji neće smjeti imati nikakvih prepreka pri zapošljavanju u našoj zemlji.
Zaštita majčinstva također je važna stavka u europskoj stečevini radnog zakonodavstva, a navedena direktiva implementirat će se kroz novi Zakon o obiteljskim i roditeljskim dopustima i naknadama.
Akcijskim planom inače se planira u državnoj službi zaposliti oko 400 novih ljudi.
(A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
