Povratak na posao nakon godišnjeg odmora većini ljudi predstavlja problem.
U medicini je uvedena i dijagnoza postgodišnje depresije (Post Vacation Blues), a povratak na posao s godišnjeg neki su liječnici usporedili čak i s odlaskom zubaru prvi put nakon pet godina.
Psiholozi se najozbiljnije bave ovim problemom i stalno preporučuju nove metode kojima se može izbjeći frustrirajući prvi dan na poslu.
Psihologinja Ana Karlović kaže kako je normalno da nam je teško vratiti se s godišnjeg odmora, jer na godišnjem napokon živimo "po svom".
"Na godišnjem nema zahtjeva, pritisaka, očekivanja, rasporeda, rutine, svaki dan može biti nov i prekrasan. Više smo u prirodi, više se odmaramo, opuštamo, zabavljamo, družimo... I nipošto nije normalno da je tako samo 2 do 3 tjedna godišnje. Taj je osjećaj nešto što nam treba svaki dan, svaki tjedan, no često si to ne možemo priuštiti", kaže Karlović.
Naravno, svatko ima svoj razlog zašto se ne želi vratiti s godišnjeg - neki se nisu potpuno i u skladu sa željama odmorili, nekima je bilo prelijepo, no najčešće se ne želimo vratiti "svom standardnom životu" ili barem nekim njegovim dijelovima.
Često nakon povratka s godišnjeg odmora razmišljamo da je "to sad to”", nastavlja Ana, i da moramo izdržati do sljedećeg ljeta ili godišnjeg. Kod takvih razmišljanja zaboravljamo da i u svakodnevici možemo učiniti promjene zbog kojih će nam biti lakše.
"Odmor se ne mora događati jednom godišnje. Svi zaslužujemo više odmora, više putovanja (makar malih), više zabave, više opuštenosti ili bilo čega što nam godišnji odmor pruža", navodi Karlović.
Depresiju kroz koju prolaze povratnici s godišnjeg nitko od nas ne viđa na poslu svaki dan i takvo stanje zaista nema nikakve veze s radnom sredinom, poslom ili tvrtkom u kojoj radite.
Možete raditi s najdivnijim ljudima na svijetu, u najboljoj tvrtki koja postoji na zemaljskoj kugli, ali ništa vas neće spasiti.
Najčešći savjet koji možemo čuti je da se s godišnjeg vratimo dan ili dva ranije, ali ne tako da to bude tek puki povratak, već da taj jedan ili dva dana iskoristimo za odlazak na masažu, večeru, druženje s prijateljima ili u kino, odnosno da radimo sve ono što inače radimo u slobodno vrijeme.
Povratak s godišnjeg zadnji dan, i to kasno navečer, prema psiholozima, najgora je stvar koju možemo napraviti.
Ne samo da to znači da direktno s mora dolazimo u ured nego ćemo sigurno zapeti u nekakvim gužvama na cesti ili aerodromima, što nas može još više iživcirati. Nikada nemojte na povratku s godišnjeg rezervirati zadnji let ili zadnji autobus.
Na taj način nećete moći izbjeći situaciju da se zadnji dan godišnjeg brinete oko toga hoćete li stići na vrijeme ili ćete zakasniti na aerodrom, i tako isfrustrirani doći ćete ujutro na posao.
"Kada se konačno vratite u ured, prvih si dana svaki dan odredite pauzu od desetak minuta, što nije loše raditi i inače jer se time smanjuje stres", tvrdi psiholog Dan Baker, autor knjige "Što sretne tvrtke moraju znati?".
Odmah se prihvatiti velikog posla prvi radni dan, psiholozi su također proglasili lošim izborom, te tvrde kako se ne samo prvi nego nekoliko prvih dana ne bismo trebali previše opterećivati poslom.
Bolja je metoda, tvrde, laganim se ritmom vratiti u poslovnu rutinu, kako bismo izbjegli preveliki stres. I možda ne baš očekivani savjet, ali taktika koja je, sudeći prema raznim istraživanjima, vrlo uspješna, jest to da prvi dan nakon povratka s godišnjeg treba početi planirati novi godišnji.
Psiholozi tvrde da planiranje godišnjeg jednako opušta kao i sam godišnji, a pomisao da ćete jednog dana opet na godišnji ima važnost svjetla na kraju tunela.
"Taj godišnji vam neće pobjeći, imate pravo na njega i nitko vam ga ne može uskratiti. Zato je čak i samo razmišljanje o tome kamo biste htjeli ići i koliko ćete ostati prava terapija", istaknuo je Baker.
(A.T.)
Izvor:
Jutarnji list
