Fleksibilizacija rada je svjetski proces koji je zahvatio i Hrvatsku, a kao posljedica pojavljuje se "prekarizacija" rada i života, tj. povećanje neizvjesnosti zaposlenja i egzistencije ljudi, upozoreno je na okruglom stolu u povodu hrvatskog izdanja knjige Međunarodne organizacije rada "Fleksigurnost - relevantan pristup za srednju i istočnu Europu".
Fleksibilizacija, odnosno prilagodba rada intenzivnim društvenim, ekonomskim i tehnološkim promjenama, jedan je od najvažnijih procesa u suvremenom svijetu koji potiču globalizacija i sve veći utjecaj svjetskog tržišta, ističe profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Vlado Puljiz.
On slabi ulogu sindikata i države u radno-socijalnim odnosima te smanjuje mogućnost stabilnog, kontinuiranog zaposlenja - 2004. godine u Hrvatskoj je samo 13% novozaposlenih osoba sklopilo ugovor o radu na neodređeno vrijeme.
To dovodi do nesigurnog statusa zaposlenika, tj. do pojave fluidnog društva punog neizvjesnosti i socijalne nesigurnosti, rekao je Puljiz.
Posljedica toga je fenomen "prekarizacije" - stanja egzistencije bez predvidljivosti ili sigurnosti koje utječe na materijalno i psihološko stanje pojedinca, a karakterizira ga opća nestabilnost i nemogućnost bilo kakvog planiranja života, kaže bivši ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović.
Istraživanje agencije Gallup provedeno 2004. na području SAD-a i EU pokazalo je da se 64% zaposlenika na svojem radnom mjestu osjeća tjeskobno i depresivno i željelo bi raditi negdje drugdje, 74% radnika jedva čeka da s posla ode kući, a čak 87% ih smisao svojega posla vidi jedino u primanju plaće.
Sve to utječe i na obiteljski život, pa je većina suvremenih obitelji u razvijenim zemljama disfunkcionalno - npr. šezdesetih godina očevi su razgovarali s djecom prosječno 45 minuta dnevno, a danas taj razgovor traje samo šest minuta, kaže Vidović.
Hrvatska bi se trendovima globalizacije morala puno bolje prilagoditi nego dosad, kako bi ojačala konkurentnost na svjetskom tržištu, naglasila je direktorica CEPOR-a Sanja Crnković Pozaić, koja je u knjizi "Fleksigurnost" obradila problem fleksibilnosti tržišta rada, stabilnosti zapošljavanja i sigurnosti prihoda u Hrvatskoj.
Europa pokušava na te probleme odgovoriti izgradnjom sustava fleksigurnosti, koji bi spojio fleksibilnost rada i zapošljavanja sa socijalnom i ekonomskom sigurnošću.
Poluge za to su deregulacija radnog zakonodavstva, djelotvoran sustav cjeloživotnog učenja, aktivna politika zapošljavanja i moderna socijalna politika, kazala je Crnković Pozaić. (Hina)
