Od oko milijun i pol zaposlenih, ove će godine neki oblik božićnice dobit gotovo milijun ljudi.
Ali to osim gotovinskih iznosa podrazumijeva i bonove te isplate na crno, koje se nigdje neće evidentirati i koje nerijetko iznose i samo nekoliko stotina kuna, ili pak i pakete s hranom te slično.
"Ako sve te oblike uzmemo u obzir, onda doista možemo reći da će oko dvije trećine zaposlenih primiti neku božićnicu. Ali ne smatram da 200 do 300 kuna ili bon možemo smatrati božićnicom, osim u tvrtkama koje vrlo teško stoje", kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, Krešimir Sever.
Ipak, božićnice rastu iz godine u godinu, ocjenjuje Sever, i u smislu da ih sve više zaposlenih dobiva, a i u iznosima koje dijele pojedina poduzeća.
Razlog je dijelom ovogodišnja izmjena pravilnika o porezu na dohodak, koja je povećala neoporezive iznose što ih poslodavci mogu isplatiti. K tome, hrvatsko se gospodarstvo lagano oporavlja i raste broj zaposlenih. Prema nekim pokazateljima, ovogodišnje bi se isplate trebale kretati od 150 kuna do 6.733 kune neto.
Međutim, zabrinjava podataka o 15 do 20 tisuća radnika koji rade, ali ne primaju ni plaću, tako da o božićnici u tim poduzećima nema ni govora. Takvih je radnika najviše među tekstilcima i metalcima te mahom u malim obrtima. (V.K.)
Izvor:
Večernji list
