Hrvatska ne treba pretjerano brinuti o smanjenju anketne nezaposlenosti koja je već sad iznosi 9,1%, već prvenstveno o stopi registrirane nezaposlenosti koja je u prosincu prošle godine iznosila 14,5 posto.
Stopa registrirane nezaposlenosti do sada je, u pravilu, bila daleko viša od stope nezaposlenosti izračunate na osnovi podataka dobivenih anketom radne snage.
"Ona je mnogo važnija, jer pokazuje realnu sliku nezaposlenosti, a njome će se vrlo brzo morati pozabaviti i politika i zakonodavna vlast", objašnjava Sanja Crnković Pozaić, direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR).
Kaže i da će se najave Vlade o smanjenju anketne stope nezaposlenosti na 7% zasigurno ostvariti, ali to će se prema njezinom mišljenju dogoditi kroz 4, a ne kako najavljuje premijer Sanader za 2 godine.
Inače, anketnu nezaposlenost mjeri Državni zavod za statistiku (DZS) na određenom uzorku kućanstava. Prvu takvu anketu DSZ je proveo u studenome 1996. na uzorku od 7.451 kućanstva, a anketirano je 19.547 osoba starijih od 15 godina. U tom su mjesecu, prema rezultatima ankete, u Hrvatskoj bile nezaposlene 170.234 osobe, a stopa nezaposlenosti je iznosila 10 posto.
Istodobno su u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje bile evidentirane 266.644 nezaposlene osobe, a stopa registrirane nezaposlenosti, izračunata na temelju administrativnih izvora, iznosila je 15,7 posto.
Te razlike i danas proizlaze iz različitih definicija zaposlenosti, odnosno nezaposlenosti, primijenjenih u pojedinim načinima mjerenja ovih pojava. Tako, primjerice, u anketnoj zaposlenosti sve osobe koje su u referentnom tjednu, dok se provodila anketa, radile najmanje jedan sat, ulaze u populaciju zaposlenih, bez obzira na njihov formalni status i bez obzira na način plaćanja za obavljeni rad. Stoga će se u ovoj skupini naći i umirovljenici, učenici, studenti, kućanice i slično.
S druge strane, u skupinu nezaposlenih neće ući osobe koje ne zadovoljavaju kriterije nezaposlenosti, odnosno da u referentnom tjednu nisu obavljale nikakav posao za novac, da su u posljednja četiri tjedna aktivno tražile posao i da u iduća dva tjedna mogu početi obavljati ponuđeni im posao, iako su prijavljene Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.
"Za Hrvatsku je važnija stopa registrirane nezaposlenosti koja se mora ujednačiti sa tim međunarodnim kriterijima te se sva politika, ali i zakonodavstvo, moraju bazirati na rješavanje tog velikog problema", tvrdi Pozaić.
Svi ljudi koji "padaju" na prvom kriteriju, dakle zarađuju iznajmljivanjem, primaju poticaje za poljoprivredu ili pak rade u sivoj zoni, primaju naknadu za nezaposlene. Ta je praksa, dodaje direktorica CEPOR-a, preuzeta iz socijalizma, kada je vrlo malo ljudi bilo nezaposleno, te je naknada promatrana kao pomoć za siromašne. Osim naknade, veliki dio nezaposlenih ostvaruje i druga prava temeljem socijalnog statusa.
Kao prvi korak ka realnom smanjuju što nezaposlenih što troškova iz proračuna, poručuje ona, trebalo bi razdvojiti socijalna prava od statusa nezaposlenosti. (A.T.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
