S obzirom da se od početka godine o svim zaposlenim zdravstvenim osiguranicima više ne brine obiteljski liječnik u primarnoj praksi već specijalist medicine rada, radnici traže načine kako odabrati specijalistu, dok su medicinari rada šokirani količinom posla kojeg do sada, ili već duže vrijeme nisu radili.
Namjera zakonodavca o ponovnom uvođenju medicine rada bila je jasna, a to je razdvajanje računa za opće i radno zdravstvo te evidentiranje točnog broja oboljelih od ozljeda na radu, dok je krajnji cilj trebao biti poboljšanje uvjeta rada. Međutim, u praksi nije sve tako jednostavno.
O problemima koji su se nametnuli nakon uvođenja novih pravila za medicinare rada, koji se do sada nisu bavili liječenje već samo ocjenama radne sposobnosti i preventivom na radnom mjestu, raspravljalo je već nekoliko ogranaka Hrvatskog društva za medicinu rada, koje predlaže prijelazno razdoblje za usvajanje novih pravila.
Predsjednica Društva Azra Huršidić Radulović kaže da specijalisti medicine rada nisu protiv novih propisa, ali napominju kako trenutačno nedostaje barem toliko liječnika njihova profila koliko ih je već ugovorilo rad sa Zavodom za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, koji je osnovan nedavno.
Ugovor je do sada potpisalo 128 liječnika, još 19 će to učiniti uskoro, a na popisu zaposlenih osiguranika je oko 1,5 milijuna ljudi.
Huršidić Radulović i drugi liječnici iz struke napominju da su odjednom zatrpani pacijentima, ne mogu se maknuti iz ambulanti, niti raditi preventivno te na ocjenama radne sposobnosti. Problem je i što liječnici medicine rada već 14 godina ne liječe, a u međuvremenu su se izvještili samo za ocjenu radne sposobnosti i specijalističke preglede.
Liječnička komora već je zatražila razgovor s novim ministrom zdravstva u kojem će se raspravljati i o tom problemu, a podržavaju prijedlog da se "radna kurativa" ostavi u obiteljskoj medicini. (V.K.)
Izvor:
Vjesnik
