Osobe koje su pravomoćno osuđene za primanje mita, zloporabu opojnih droga, nasilničko ponašanje, spolne delikte, kršenje obiteljskih obveza, odnosno neplaćanje alimentacije za dijete ili za obiteljsko nasilje, više neće moći raditi u školama.
Novopredloženim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi i srednjoškolskim ustanovama, koji bi, prema riječima ministra obrazovanja prof. dr. Dragana Primorca, trebao biti donesen do početka nove školske godine, proširen je popis kaznenih djela čiji počinitelj ubuduće ni zakonski neće biti prikladan za rad s djecom.
Ističe da se novim, tzv. temeljnim Zakonom u školstvu rješava nekoliko dosad gotovo nerješivih problema: zapošljavanje nastavnika i mogućnost smjenjivanja ravnatelja, što je dosad praktički bilo nemoguće.
Ravnatelj ubuduće neće, kao dosad, sam odlučivati o zapošljavanju nastavnika, nego će mu za to trebati suglasnost školskog odbora. Školski odbor će po novom imati devet članova, iz redova nastavnika dva, jednog predstavnika roditelja, jednog predstavnika radničkog vijeća ili sindikata, dva predstavnika ureda državne uprave i tri predstavnika lokalne zajednice.
"U takvom školskom odboru, složenom po ugledu na Irsku i Englesku, ne može biti paktiranja. Dosad se 82% svih pritužbi prosvjetnoj inspekciji odnosilo na zapošljavanje o kojem je isključivo odlučivao ravnatelj", rekao je Primorac.
Novim zakonskim rješenjima predviđeno je da učitelji završavaju sveučilišne studije te da tijekom obrazovanja moraju prikupiti 60 ECTS bodova iz područja psihološko, metodičko, didaktičko pedagoške skupine predmeta, što znači da se ubuduće ne bi moglo događati da učenicima nastavu drže priučeni nastavnici, ponekad čak i sa samo srednjom školom.
Nastavnici bi se tijekom svog radnog vijeka kontinuirano educirali, usavršavanja će organizirati mjerodavne agencije, a predavači će biti sveučilišni profesori. U takvim "školicama" i seminarima nastavnici će skupljati ECTS bodove koji će im omogućiti napredovanje sve do doktorata. Osim "nagrada" u statusu, najuspješnije nastavnike očekuju i financijski stimulansi, što će se propisati Pravilnikom o napredovanju.
"Donošenjem ovog zakona hrvatski obrazovni sustav uskladit će se s najboljim rješenjima zemalja Europske unije", rekao je ministar Primorac.
Također, odlučeno je da se koriste rješenja postojeća u većini zemalja Europske unije i da se mandat ravnateljima ne ograničava. Naime, u jednoj varijanti razmišljalo se o tome da im se dužnost ograniči na dva mandata po pet godina. Licenciju bi ravnatelji stjecali jednogodišnjim obrazovanjem kroz posebno kreiran sveučilišni program. Trebali bi ovladati novim, potrebnim im znanjem iz područja prava i ekonomije. (A.T.)
Izvor:
Večernji list
