Svjetska banka ističe da je potrebno ukloniti birokratske prepreke kako bi i tvrtke mogle biti produktivnije u uvjetima brze globalizacije
Značajniji rast produktivnosti radnika u istočnoj Europi i na području bivšeg Sovjetskog Saveza u proteklom je desetljeću pomogao potaknuti rast i podići razinu životnog standarda.
Međutim, potrebno je učiniti još mnogo posla po pitanju uklanjanja birokratskih i drugih prepreka kako bi se omogućilo tvrtkama da budu produktivnije u uvjetima brze globalizacije u svijetu, zaključci su nove studije koju je provela Svjetska banka.
Značajan pad siromaštva
Ubrzan rast produktivnosti u regiji podupro je gospodarski rast, čime je povećan dohodak po stanovniku za više od 50 posto u razdoblju od 1999. do 2007. a više od 50 milijuna ljudi oslobođeno siromaštva, kaže se u novoj studiji Svjetske banke pod nazivom "Prosperitet u zamahu - rast produktivnosti u istočnoj Europi i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza".
U 1990-ima u zemljama regije a ponajprije u Zajednici nezavisnih država (ZND) zabilježen je snažan rast bruto domaćeg proizvoda i produktivnosti tijekom rane faze prijelaza na tržišno gospodarstvo.
No, od 1999. u mnogim zemljama, ponajprije bivšeg Sovjetskog Saveza, snažno se oporavio BDP po stanovniku, navodi se dalje u toj studiji, u kojoj se još dodaje da su u većini zemalja bolja unutarnja politika, rast trgovine i globalne integracije odigrali veliku ulogu u poticanju ulaganja i inovacija, te unapređenju produktivnosti i rasta.
Razlike u BDP-u
Pa ipak, studija poručuje da treba dosta učiniti po pitanju rasta produktivnosti radnika, a ukazuje na velike razlike u BDP-u po stanovniku u regiji, mjerenom paritetom kupovne moći, i to u rasponu od 950 dolara godišnje u Tadžikistanu do 17.991 dolara u Sloveniji. Čak i 10 novih članica EU, poput Mađarske i Češke, još su daleko od sustizanja dohotka EU 15 starih članica EU.
Studija tako poziva na provedbu reformi na pet područja, sa ciljem povećanja produktivnosti radnika, a radi se o promoviranju dobrog upravljanja i makro-stabilnosti, jačanju konkurencije, ulaganju u radnike i tehnologije, infrastrukturnim ulaganjima te jačanju financijskog sektora.
Zbog reformi veća produktivnost
U tim zemljama koje su najdalje odmakle po pitanju gospodarskih reformi, kao 10 novih EU članica te Turska, većina rasta produktivnosti proizašla je iz velikih promjena u gospodarstvu i prijelaza radnika s neproduktivnih proizvođačkih mjesta na podcijenjene uslužne poslove. Studija tim zemljama poručuje da tvrtke same poduzmu daljnja poboljšanja kako bi podigle učinkovitost.
S druge strane, zemlje koje su postigle manji napredak po pitanju reformi, poput onih u jugoistočnoj Europi i ZND-u, pokazuju nižu razinu produktivnosti, a većina ih se još hrva s naslijeđem centralnog planiranja, poručuju u studiji Svjetske banke. (Hina)
