Osim što je drastično smanjio broj studenata bez plaćanja - s 440 na 160, Ekonomski fakultet povisio je školarinu za 1.000 kuna
Usporedbom posljednje tri upisne sezone, četiri najtraženija društveno-humanistička fakulteta pokazuju svoje osnovne karakteristike: koliko im je stalo do socijalne komponente studiranja, a koliko do zarade.
Ekonomski fakultet od ove godine povećava broj upisanih studenata za 200. Najmnogoljudniji fakultet u državi prima danas 2.650 studenata, a osim što je u odnosu na 2006. godinu u 2008. drastično smanjio broj studenata bez plaćanja - s 440 na 160 - povisio je i školarinu za čak 1.000 kuna.
Pravni fakultet smanjuje kvotu studenata
Njegovu upisnu politiku zasad ne slijedi idući po veličini, Filozofski fakultet, barem kad je o cijenama studija riječ. Zadržao je lanjsku školarinu od 6.000 kuna, no nakon što je dvije prethodne sezone upisivao jednak broj studenata – 1.074, u ovoj ih je povećao na 1.162 i ujedno smanjio kvotu za besplatni studij. Bez plaćanja školarina lani se moglo upisati 616 studenata, a ove godine ih je u toj kvoti 540.
Pravni fakultet, za razliku od Filozofskog i Ekonomskog, postupno smanjuje brojku studenata za upis. U dvije godine smanjio je kvotu za 80 studenata, no već dvije godine drži jednak broj studenata koji studiraju besplatno - 160. U godinu dana povećao je školarinu za 800 kuna.
Sličnu strategiju Pravnome ima i Fakultet političkih znanosti koji, unatoč ulaganjima, godinama funkcionira u neprimjerenim prostorima stambene zgrade. On je 2006. upisivao više od 400 studenata na studije politologije i novinarstva, lanjske i ove godine pao je nešto ispod 400.
Prije dvije sezone bilo je ipak više studenata uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, dok ih prošle i ove sezone besplatno može studirati 60. Školarina je u godinu dana rasla 500 kuna.
Među "elitnim" fakultetima, najdosljedniji su Medicinski i Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER). Prvi je tri godine uspio zadržati upis jednakog broja studenata (godišnje 290), kao i jednak broj studenata - 190 na besplatnom studiju, a zadnje dvije godine od uvođenja linearnog modela školarina ima najvišu cijenu od 9240 kuna. (A.T.)
Izvor:
Vjesnik
