Ekonomski stručnjaci predlažu Vladi mjere zaštite građana ako se energetska kriza nastavi
Vlada pojačava pritisak na one proizvođače i trgovce koji se koriste državnim subvencijama i poticajima, a koji su u lipnju podignuli cijene. Premijer i ministri izašli su s podacima prema kojima je u sadašnjoj stopi inflacije od 7,6 posto značajna "zasluga" upravo onih proizvođača s kojima je Vlada početkom godine dogovorila da će se suzdržati od poskupljenja.
Kontrolirati cijene
"Oni koji od države dobivaju potpore, subvencije ili poticaje, dobivaju ih zato da bi mogli kontrolirati cijene i biti konkurentni na tržištu, a ne da bi povećavali cijene i tako ostvarivali dodatnu zaradu. Marže ne moraju biti 30, 40, 50 posto, a kao da je u našem mentalitetu da treba iskoristiti priliku i nabiti marže", rekao je dr. Ivo Sanader na sjednici Vlade.
Glavni državni inspektor Kruno Kovačević kaže da je inspekcijski nadzor već započeo i da se prvi rezultati mogu očekivati za sedam dana.
Na udaru inspekcije svakako će biti cijene mesa. Ministar financija Šuker podsjeća da je država lani subvencionirala stočnu hranu s 280 milijuna kuna kako meso ne bi poskupjelo, no ove godine u vrijeme klanja stoke cijene su ipak narasle.
Građani su time dovedeni u poziciju da isti proizvod plaćaju dva puta: jednom preko subvencija od ubranih poreza, a drugi put kad te proizvode kupuju na tržištu po većoj cijeni, kaže ministar financija.
%Istodobno dok povećava pritisak na ona poduzeća na koja misli da može utjecati preko državnih poticaja, Vlada se priprema i za slučaj da se nastavi kriza na vanjskom tržištu, koja je inicijalno pogurala cijene energenata i hrane. U Ministarstvu financija održan je sastanak s vodećim hrvatskim ekonomistima, koji Vladi pomažu definirati mjere za slučaj da se situacija ne popravi.
Manja stopa poreza?
Iako glavna razmišljanja idu prema tome da se ubrzaju rješenja za sektore u kojima najviše škripi, kao što su zdravstvo, brodogradnja, poljoprivreda i socijala, bilo je i drugih prijedloga.
Doduše tek kao dalja mogućnost, razmatran je i prijedlog da se ovisno o kretanjima u Europskoj uniji, smanji stopa poreza na dodanu vrijednost na one energente kojih se potrošnja mjeri preko brojila. PDV bi se prema tom prijedlogu dakle smanjio na pet posto, koliko iznosi najniža stopa u EU, ali samo za plin i struju, ne i za naftne derivate. (A.T.)
Izvor:
Večernji list
