Pri dugotrajnom radu najčešće stradavaju kralježnica, oči, zglobovi i šake
Od ljeta sljedeće godine Državni inspektorat počet će provjeravati odgovaraju li radna mjesta zaposlenika za računalima sigurnosnim propisima. Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom donesen je 2005. godine, a njegova primjena predviđena je tek od srpnja 2009. godine kako bi tvrtkama bilo omogućeno dovoljno vremena da se prilagode zahtjevima Pravilnika.
Prema Pravilniku, uz ergonomske uvjete za rad, radnicima koji rade za kompjutorom više od četiri sata svakog bi sata trebalo osigurati odmore u trajanju od najmanje pet minuta, organizirati vježbe rasterećenja te redovite zdravstvene i oftalmološke preglede.
Iako računalo neće izazvati ozljedu na radnom mjestu, kao što je prijelom, neodgovarajući uvjeti mogu dugoročno oštetiti zdravlje radnika.
Kralježnica
Budući da je sjedenje najneprirodniji i najnezdraviji položaj ljudskog tijela, kralježnica se nalazi pod velikim opterećenjem. Kosti, mišići i zglobovi stvoreni su za kretanje, a njihova neupotreba dovodi do sve češćih degenerativnih bolesti, od kojih danas pati 40 posto Europljana mlađih od 40 godine života.
Bolovi u vratu te u kralježnici, kukovima i koljenima posljedica su dugogodišnje nepravilne upotrebe, a najavljuju ozbiljne tegobe u kasnijim godinama te narušavaju kvalitetu života i smanjuju pokretljivost.
Stoga je redovito vježbanje nezamjenjivo jer ubrzava cirkulaciju, jača mišiće i kosti. Liječnici upozoravaju da za računalom ili radnim stolom ne bi trebalo neprekidno sjediti više od jedan sat.
Oči
Dugotrajan rad za računalom zahtijeva neprekidno prilagođavanje oka i izoštravanje slike na mrežnici, što izaziva zamor i suhoću oka. Zbog usredotočenosti na posao osobe koje rade za računalom gotovo "zaborave" treptati, pa oko ostaje suho i nastaje osjećaj stranog tijela u oku. Zamor, peckanje i osjećaj grebanja u očima mogu izazvati i nekvalitetni zasloni koji titraju te loša rasvjeta na radnom mjestu.
Prema savjetima oftalmologa, svaka dva sata oči treba odmoriti od računala po 15 minuta, a svakih 20 minuta treba pogled sa zaslona usmjeriti u daljinu. Oštrinu vida treba kontrolirati barem jednom godišnje te nositi preporučene naočale za korigiranje vida koje imaju zaštitni filtar prilagođen dugotrajnom radu na računalu.
Kompjuterska šaka
Od "kompjuterske šake" donedavno su obolijevali samo daktilografi, a otkako je računalo postalo dio inventara svakog ureda nitko više nije siguran da neće oboljeti od sindroma karpalnog tunela.
Simptomi su trnjenje i žarenje srednjeg prsta i kažiprsta, pa i i bol koja se proteže kroz cijelu šaku do lakta ili pak širi do ramena. Ciklički pokreti šake pri dugotrajnom radu na računalu, naime, mogu izazvati upalu tetiva u karpalnom tunelu zbog čega nastaje pritisak na živac medianus koji inervira šaku.
Želite li spriječiti ovaj poremećaj, potrebno je znati da se zapešća pri radu na tipkovici ne smiju naslanjati ili pritiskati na radnu površinu. Katkad se koriste i posebni podlošci kako bi se spriječio pritisak na zapešća, a preporučljivo je koristiti i ergonomsku tipkovnicu. Svakih 15 minuta rada na računalu treba spustiti i odmoriti ruke u krilu te po mogućnosti ograničiti vrijeme za računalom.
Krvožilni sustav
Budući da su bolesti srca i krvnih žila danas u Hrvatskoj najčešći uzrok smrti i jedan od najvećih javnozdravstvenih problema, ne treba ih zanemariti ni kod ispitivanja utjecaja na zdravlje radnika za računalima.
Nekretanje koje zahtijeva rad na računalu i sjedilački način života koji se time podržava izravno pogoduje razvoju bolesti srca i krvnih žila, čije su krajnje posljedice srčani ili moždani udar.
Umjerena tjelovježba od pola sata do 45 minuta dnevno najbolji je način za održavanje idealne ili optimalne tjelesne težine, pokretljivosti te zdravlja krvožilnog sustava. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u nekim razvijenim zemljama, primjerice Finskoj, smanjuje se učestalost bolesti srca i krvnih žila, što dokazuje da se na njih može djelovati zdravom prehranom i tjelovježbom te redovitim zdravstvenim pregledima. (V.K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik