Prema prvim izračunima zahtjevi bi se mogli ostvariti uz pretpostavku da uopće ne bude inflacije te da gospodarski rast bude veći od deset posto
Zahtjevi sindikata za rastom plaća u 2010. godini, državu bi mogli koštati gotovo tri puta više nego li ušteda koju bi donijelo eventualno zamrzavanje plaća u idućoj godini, piše Gabrijela Galić u Novom listu.
Hrvatskoj u narednih nekoliko godina, naime, na naplatu dolazi gotovo 60 posto vanjskog duga, a prijelomna godina je iduća u kojoj valja vratiti 9,4 milijardi eura glavnice inozemnog duga i 1,7 milijardi eura kamata.
MHS spreman na zamrzavanje plaća
Teret povrata duga povećat će se u 2010., kada na naplatu dospijevaju veći iznosi plaćanja po izdanim obveznicama, a ne će biti snažan teret i u 2013. i 2014. godini. Stoga i ne čudi da Vlada pruža snažan otpor u pokušaju sindikata da se njima otvori pregovore o "cijeni rada" što podrazumijeva i nešto izmijenjen način reguliranja plaća u državnim i javnim službama.
One bi, prema zahtjevima dijela sindikata, trebale biti u čvrstom odnosu s prosječnom plaćom u privredi. U prvom polugodištu iduće godine u Hrvatskoj na naplatu dolazi najveći dio "godišnjeg duga", a sposobnosti otplate obveza mogla bi ovisiti, u konačnici, i isplata plaća. Naime, u najgorem scenariju moglo bi se dogoditi da država svojim korisnicima možda i ne bude mogla isplatiti plaće.
Toga su svjesni i sindikati, pa je tako Matica hrvatskih sindikata izrazila spremnost na zamrzavanje plaća u prvom polugodištu iduće godine.
No, istovremeno traže da se odmah dogovori novi sustav plaćanja, te da se u drugoj polovini iduće godine, ali i u 2010., 2011. i 2012. godini zamrznuta sredstva vrate i sam rast plaća bude brži kako bi plaća visokoobrazovanog početnika u državnim i javnim službama na kraju srednjoročnog razdoblja bila jednaka plaći visokoobrazovanog početnika u gospodarstvu.
Do četiri milijarde kuna za rast plaća
A to bi usklađivanje, priznali su i sindikati, značilo da će plaće u državnim i javnim službama rasti gotovo 10 posto. Iako je Vlada poručila kako će na osnovu sindikalnih zahtjeva do idućeg tjedna, i nove runde pregovora, izračunati težinu sindikalni apetita, okvirni podaci su već poznati.
Tako se može doznati da bi rast plaća kako ih vide sindikati u 2010. državu mogao koštati 3,5 do čak četiri milijarde kuna, što je u odnosu na 1,4 milijarde kuna koliko bi državu koštalo šestpostotni rast plaća u državnim i javnim službama iduće godine, ogromna brojka.
Takav rast plaća teško bi bilo dogovoriti i da u domaćoj ekonomiji teku med i mlijeko.
Naime, prema prvim izračunima sindikalni zahtjevi mogli bi se ostvariti uz pretpostavku da u zemlji uopće ne bude inflacije, odnosno da ona bude niža od jedan posto na godišnjoj razini te da gospodarski rast bude veći od deset posto. (A.T.)
Izvor:
Novi list
