Nezaposleni bez zanimanja su, kaže ravnateljica HZZ-a, potencijalna radna snaga koja se treba usmjeriti na prekvalifikaciju
Iako je još prošli mjesec tvrdila da će zbog krize na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje biti 20-ak tisuća radnika više nego prošle godine, ravnateljica te institucije Ankica Paun-Jarallah bila je ipak malo optimističnija nakon objave podataka o broju nezaposlenih u prosincu 2008.
Stoga tvrdi da će se u 2009. godini broj nezaposlenih povećati za maksimalno 12.000 osoba, piše Ksenija Puškarić u Poslovnom dnevniku.
Drugim riječima, zbog financijske krize ove se godine treba očekivati porast nezaposlenosti za pet posto, rekla je Jarallah.
Novi Zakon o posredovanju pri zapošljavanju
No znatan porast nezaposlenih počeo je već u prosincu 2008. godine, pa je tada u evidenciji zabilježeno 2,9 posto nezaposlenih više nego u studenome, odnosno 240.455 osoba.
"Očekivali smo da ćemo godinu završiti s manjim brojem nezaposlenih, i to za 10 do 15 tisuća. Za to su jednako odgovorni financijska kriza, sezonski pad zapošljavanja, ali i novi Zakon o posredovanju pri zapošljavanju koji je stupio na snagu 1. siječnja ove godine", istaknula je Jarallah.
Zbog tog Zakona, dodala je, radnici koji su u 2009. godini ostali bez posla zbog poslovno uvjetovanih razloga ne mogu više ostvariti pravo na jednokratnu financijsku pomoć koju im je do sada isplaćivao Zavod. Zato su radnici požurivali poslodavce, smatra Jarallah, da im okončaju radni odnos do kraja 2008., pa je stoga i povećanje nezaposlenosti veće nego što je očekivano.
I dok će zbog potreba poslodavaca, u uvjetima gospodarske krize, određene djelatnosti u 2009. biti primorane na otpuštanja, druge će tražiti radnika više.
Kako je na Zavodu za zapošljavanje velik broj nezaposlenih bez zanimanja, oni su, kaže ravnateljica Zavoda Ankica Paun-Jarallah, "veliki kontingent potencijalne radne snage koja se treba usmjeriti na prekvalifikaciju".
Međutim, budući da se naši građani teško odlučuju na cjeloživotno obrazovanje, dio radnika Hrvatska ipak mora uvoziti.
Bez preciznih pokazatelja
Iako za sada ne postoje precizni podaci koji bi pokazivali koliko se hrvatskih građana odlučilo na cjeloživotno obrazovanje, v. d. ravnatelj Agencije za obrazovanje odraslih, Mile Živčić ističe da su među građanima najtraženiji programi koji kratko traju, nisu preskupi i upisuju se u radnu knjižicu.
Među onima koji imaju završeno srednjoškolsko obrazovanje ili su fakultetski obrazovani, ali nekonkurentni na tržištu rada, najpopularniji su programi za stjecanje znanja iz IT sektora, poput web programera, web dizajnera, administratora i tome slično. Također, neki od popularnijih edukativnih programa su i oni na kojima se osobe obrazuju za zanimanje zaštitara ili za rad u kasinu. (V. K.)
Izvor:
Poslovni dnevnik
