Dio neovisnih ekonomista zagovara ukidanje zabrane rada nedjeljom da se potakne potrošnja
Ekonomsko vijeće najozbiljnije razmišlja da u sklopu antirecesijskog programa premijeru Ivi Sanaderu predloži ukidanje zabrane rada nedjeljom i odgodu zabrane pušenja u kafićima, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Ti bi prijedlozi, koje zagovara i dio neovisnih ekonomista, mogli biti uključeni u program jer bi se time potaknula potrošnja.
Odgođena sjednica
O prijedlozima antirecesijskih mjera trebalo se raspravljati na sjednici Ekonomskog vijeća u petak, no ta je sjednica odgođena za srijedu, 11. veljače. Kako je objašnjeno članovima tog savjetodavnog tijela, razlog za odgodu su planirana putovanja predsjednika Vlade.
Jedan od razloga vjerojatno je i potreba da se kvalitetnije pripremi antirecesijski program, na kojem radi Ekonomski institut i u koji će se uvrstiti i prijedlozi drugih članova Ekonomskog vijeća.
Porezno rasterećenje
Prijedlog antirecesijskog programa još je u radnoj fazi. Ipak, neslužbene informacije govore da će naglasak biti na prijedlogu rebalansa proračuna, što poslodavci "guraju" već tjednima.
Naime, stav je i poslodavca i neovisnih ekonomista da je prihodna strana proračuna, vrijedna 124,6 milijardi kuna, neostvariva u uvjetima recesije i da bi punjenje državne blagajne u ovoj godini moglo podbaciti i za nekoliko milijardi kuna.
U Ekonomskom vijeću tvrde i kako je mala vjerojatnost da će prijedlog antirecesijskih mjera sadržavati porezno rasterećenje jer si takav luksuz država u recesiji teško može priuštiti.
U skladu s time ekonomisti ističu da će u ovoj godini znatno trebati srezati i rashodnu stranu proračuna, vrijednu oko 127 milijardi kuna. Autori antirecesijskog programa najvjerojatnije će odluku o tome gdje srezati potrošnju prepustiti Vladi.
40.000 bez posla?
Posebnu bi ulogu pritom imao HBOR, koji bi mogao biti glavni dobitnik nove proračunske konstrukcije. Više novca, trebalo bi usmjeriti i prema onima koje će kriza najviše ugroziti, što se ponajprije odnosi na ljude koji će zbog recesije ostati bez posla. Prema nekim procjenama, očekuje se da će takvih biti do 40 tisuća.
Inače, prvi mjesec zabrane rada nedjeljom zaključili su i trgovci, a prema svemu sudeći, veliki dio njih je u minusu.
Veliki trgovački lanci u maloprodaji hrane neslužbeno priznaju da im je promet u siječnju pao za oko tri do pet posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a mali trgovci tvrde da su izgubili i do 20 posto prometa. (A. T.)
Izvor:
Jutarnji list