Prvo mjesto na državnoj tablici po stopi bolovanja zauzeo je Gospić s 4,13, a slijedi ga Bjelovar s 4,03 posto
Velika Britanija izračunala je da zaposleni ponedjeljkom najviše boluju. Iako se u Hrvatskoj dan s najviše bolovanja ne zna, podaci HZZO-a za 2008. godinu pokazuju koliko (i od čega) Hrvati boluju, piše Sonja Hoffman u Večernjem listu.
Pratnja i njega
Prema statistici, radno aktivni građani u Hrvatskoj, njih ukupno 1,582.261, lani su na bolovanju proveli 10,329.373 dana na teret HZZO-a, a to znači da je u prosjeku svaki dan bolovanje koristilo 32.896 zaposlenih.
No, nisu u svim gradovima jednako bolesni, pa je prvo mjesto na državnoj tablici po stopi bolovanja zauzeo Gospić s 4,13, a slijedi ga Bjelovar s 4,03 posto.
Na trećem i četvrtome mjestu su Osijek s 3,97 te Zagreb sa stopom bolovanja koja je u prošloj godini iznosila 3,89 posto. Većina građana bolovanje je koristila zbog bolesti i izolacije, te pratnje i njege, dakle 7,584.882 dana, dok je za komplikacije u trudnoći iskorišten 2,744,491 dan od ukupnog broja.
Kako u Hrvatskoj ne postoje mehanizmi za utvrđivanje lažnih bolovanja, zanimljivo je proučiti statistiku Zavoda koja govori o bolestima koje napadaju Hrvate. Na prvome mjestu na bolovanje se odlazi zbog kardiovaskularnih oboljenja, no već na drugome mjestu razlozi za bolovanje su bolesti lokomotornog sustava.
Tempo života
To je kategorija u koju se svrstavaju bolesti poput išijasa, uklještenja, šepavosti i slično. Podaci nadalje upozoravaju da je psihološko zdravlje nacije ugroženo brzim tempom života, jer se na trećemu mjestu po učestalosti uzroka korištenja bolovanja nalaze različiti psihijatrijski poremećaji.
Iz podataka se također može iščitati da su različite komplikacije u trudnoći zauzele visoko, četvrto mjesto na ljestvici razloga za korištenje bolovanja.
Podatke o tvrtkama čiji su radnici proveli najviše dana bolujući nije moguće dobiti, no neslužbeno se doznaje da se poslodavci često žale HZZO-u na lažna bolovanja. (A. T.)
Izvor:
Večernji list
