Bolja suradnja poslovnog i obrazovnog sektora te povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj neophodni su za konkurentnost EU
Kako bi Europska unija što bolje uravnotežila ponudu i potražnju na tržištu rada, predstavnici poslodavaca se trebaju više uključiti u rad sveučilišnih odbora, zaključeno je na drugom zasjedanju foruma poslodavaca i sveučilišnih predstavnika koji se 5. i 6. veljače održao u Bruxellesu.
Europski povjerenik za obrazovanje Ján Figel upozorio je kako se mnogi poslodavci žale da mladi nakon završetka školovanja ne posjeduju dovoljno znanja i vještina koje poslodavcima trebaju.
"Poslodavci ističu da su mladi ograničeni znanjem isključivo iz područja za koje su se školovali te da im ne dostaje tzv. prijenosnih vještina, poput vještine planiranja, delegiranja, motiviranja i multitaskinga. Dakle, visokoobrazovne institucije trebale bi razvijati edukativne programe prema ovim naputcima", istaknuo je Figel.
Sveučilišta moraju zadovoljiti potražnju
Stoga će Europska komisija izdati publikaciju kojom će se poticati suradnja poslovnog i obrazovnog sektora te se dodatno zauzeti za unaprjeđenje Erasmus programa čiji je zadatak promicati suradnju visokoškolskih institucija diljem Europe, jačati mobilnost sudionika obrazovnog procesa te u konačnici stvarati društvo znanja.
Član odbora Udruženja europskih sveučilišta (EUA), profesor Tadeusz Luty istaknuo je da europski sveučilišni sustav mora zadovoljiti potražnju za kompetencijama i vještinama, ako želi ostati konkurentan.
Suradnja ovih dvaju sektora neophodna je za kvalitetniji razvoj i prilagodbu obrazovnog sustava, koji je jedan od glavnih pokretača kulturnog, društvenog i ekonomskog razvoja, zaključio je Luty.
Međutim, za ekonomski su razvoj neophodne i inovacije, a u tom sektoru Europska unija i dalje znatno zaostaje za SAD-om i Japanom. U posljednjem izvješću Europske komisije stoji da se broj diplomanata iz područja znanosti i inženjeringa povećava, a bilježi se i porast privatnih investicija za inovacije.
Upitan razvoj društva znanja
Budući da je posljednjom studijom otkriveno da korporativna ulaganja u istraživanje i razvoj stagniraju, a sve se manje novca izdvaja i za obrazovanje te uvođenje novih tehnologija, EU sve teže hvata korak za SAD-om u području inovacija.
Godine 2005. SAD su proizvodile 40 posto više inovacija od Europske unije. Godina dana kasnije ta se razlika smanjila na 33, a 2007. na tek 29 posto. Međutim, intenzitet je znatno usporio pa je EU lani uspjela smanjiti razliku tek za 1 posto.
Unija je još 2000. godine odlučila da će do 2010. povećati ulaganja u istraživanje i razvoj na 3 posto BDP-a. Budući da trenutno izdvaja tek 1,84 posto, pitanje je koliko će joj trebati da ostvari cilj koji je sama sebi zacrtala te postane svjetski lider u gospodarstvu temeljenom na znanju.
Među 27 članica, tek ih se pet s pravom može smatrati liderima na polju inovacija. Švedska, Finska, Njemačka, Danska i Velika Britanija po tom su pitanju najproduktivnije, dok ostatak, a posebice osam najnovijih članica znatno zaostaje za prosjekom Europske unije. (V. K.)
Izvor:
EurActiv
