Štednja građana je dva i pol puta veća nego ona poduzeća koja je lani iznosila 53,8 milijardi kuna i povećana je za oko 4,5 milijardi kuna, a glavni uzrok tome je financijska kriza
Novac spremljen u hrvatskim bankama lani je dosenuo ukupno 247,8 lijiradi kuna, a njime su u cijelosti pokriveni krediti koji su iznosili 216,27 milijardi kuna.
Štednja i novac na žiro i tekućim računima svih sektora čak su za 31,53 milijarde kuna premašili ukupne kredite, piše Jadranka Šević u Jutarnjem listu.
Ekonomski bankovni analitičar dr. Žarko Primorac naglasio je kako je riječ o zdravijem odnosu koji ne samo da osigurava stabilnost bankovnog sustava u ovoj godini nego i kreditiranje iz domaćih izvora bez zaduživanja banaka u inozemstvu.
"U takvim uvjetima u kojim štednja prvi put raste brže od kredita, a zaduživanje je svedeno na ciljane limite središnje banke, ograničenje rasta kredita od 12 posto više nema nikakvog smisla", istaknuo je Primorac.
Rekordno povećanje štednje
Zdeslav Šantić, glavni analitičar RBA, istaknuo je da u ovoj godini možemo očekivati pad štednje i građana i poduzeća. Istodobno se očekuje da bi zaduživanje tvrtki u zemlji moglo premašiti i 20 posto rasta, dok će zaduživanje građana ostati na prošlogodišnjim razinama.
Građani su lani svoju štednu povećali za rekordnih 14,22 milijarde kuna, a saldo na računima banaka dosegao je ukupno 136 milijardi kuna. Samo su građani tako svojim izvorima osigurali gotovo 64 posto ukupnih kredita dodijeljenih u zemlji.
Bijeg s burze
Štednja građana je dva i pol puta veća nego ona poduzeća koja je lani iznosila 53,8 milijardi kuna i povećana je za oko 4,5 milijardi kuna. No, čak i pri takvoj skromnoj štednji tvrtki, njihov novac zajedno s onim građana pokriva više od 87 posto ukupno danih kredita u zemlji.
Analitičare ne iznenađuje takav rast štednje građana s obzirom na rekordni pad burze od 65 posto. U takvoj situaciji sve više građana ponovno se okrenulo štednji, a rast štednje potaknut je i strahom građana od recesije tijekom prošle godine.
Istovremeno, građani su se lani zadužili 13,21 milijardu kuna ili oko 12 posto više. Banke su istodobno poduzećima lani plasirale 10,8 milijardi kuna ili 13 posto novih kredita, što je od 2002. brži rast od kredita građanima. (D. P.)
Izvor:
Jutarnji list
