Prema podacima HNB-a, prosječni solventni građanin Hrvatske u svojoj lisnici ima tri do četiri kartice, a broj kartica je prošle godine povećan za gotovo 800.000
Hrvatski građani su na kartice potrošili nevjerojatnih 52,3 milijarde kuna, što je gotovo pet milijardi više nego u 2007. godini. Za "peglanje" kartica građani su prosječno plaćali najveću godišnju bankovnu kamatu od 15 posto godišnje. To znači da je na ukupnu potrošenu svotu lani plaćeno nevjerojatnih 7,84 milijarde kuna, piše Jadranka Šević u Jutarnjem listu
Tako prosječni solventni građanin zemlje, a računa se da je takvih najviše 2,5 milijuna zajedno s umirovljenicima, u svojoj lisnici ima tri do četiri kartice. Lani je broj kartica povećan za gotovo 800.000 pa je u Hrvatskoj bilo u optjecaju, prema posljednjim podacima HNB-a, gotovo 8,5 milijuna plastičnog novca.
Popularnost kartica raste
Popularnosti kartica doprinosi i to što za gotovinski kredit s nešto nižom kamatom banke traže jamce, kreditnu sposobnost i oduzimaju rate najčešće direktno s plaće. Trend rasta potrošnje i broja kartica pokazao je da građani usprkos krizi nisu usporili potrošnju na karticama. Tako je lani gotovo izjednačen rast potrošnje na kartice s godišnjim porastom kredita koji su također kao i potrošnja na kartice povećani za oko desetak posto.
Građani čak 57,24 posto svih transakcija plastičnim novcem obavljaju preko bankomata, a oko 36,6 posto na POS uređajima direktno u trgovinama. Udio mobitela je i dalje vrlo nizak i iznosi 0,13 posto ukupno potrošenog novca iako je njegovo korištenje lani povećano za više od 100 posto. I udjel interneta je ostao nizak i iznosi oko 0,23 posto. No, zabilježen je i velik rast prepaid (internet) kartica od čak 70 posto.
Rekorderi regije
U Hrvatskoj je krajem prošle godine bilo 3.342 bankomata, od čega je 687 bilo smješteno u osiguranom prostoru. Osim toga, građanima je na raspolaganju u trgovinama bilo čak 80.000 POS uređaja, od kojih je 66,7 posto u vlasništvu banaka, a 33,3 posto u vlasništvu kartičnih kuća.
Uspoređujući podatke iz Hrvatske s europskim zemljama lako se može uočiti kako je Hrvatska po broju kartica po stanovniku dosegla zemlje Europske unije i apsolutni je lider u odnosu na zemlje središnje i istočne Europe. Iza nje slijedi Slovenija, Estonija, Latvija, Slovačka, Češka, Mađarska, Bugarska, a ispod prosjeka regije su Poljska, Rusija i Rumunjska s 0,6 kartica po stanovniku. (D. P.)
Izvor:
Jutarnji list
