Oko 30 godina staža ima 45 posto "klasičnih" umirovljenika, 64 posto vojnih umirovljenika i 90 posto branitelja
Kad broj zaposlenih u odnosu na jednog umirovljenika padne ispod 2,2, nastupa panika, kaže teorija. U Hrvatskoj je 1,32 zaposlenih na jednog umirovljenika i već dugo postoji razlog za paniku. Za usporedbu, u samostalnost smo 1990. ušli sa 2,74 zaposlenih na jednog umirovljenika, piše Branka Stipić u Jutarnjem listu.
Uz to, polovica radno sposobnog stanovništva ne radi, a demografi procjenjuju da će za 30 godina trećina stanovnika imati više od 65 godina. Stoga je ideja da se novac za mirovine svima koji to žele u budućnosti opet osigurava samo iz proračuna potpuno neodrživa.
Posebne kategorije
Mirovinska reforma je krajem devedesetih godina i pokrenuta zato što je već tada bilo previše umirovljenika u odnosu na zaposlene i što je bilo jasno da se mirovine više ne mogu financirati samo doprinosima.
Podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje govore da je 1991. bilo 719.868 umirovljenika, a na kraju 2007. bilo ih je 1,121.540, i to bez posebnih kategorija kao što su branitelji, vojska ili HVO.
Još je alarmantniji podatak da je među umirovljenicima koji su pravo stekli iz rada u tvrtki, obrtu ili poljoprivredi više od trećine mlađih od 65 godina, među vojnim je umirovljenicima takvih 94 posto, a među braniteljima 90,97 posto.
Među braniteljima je gotovo petina umirovljenika mlađih od 40 godina, a kod vojnih i policijskih umirovljenika takvih je više od 12 posto.
Među "klasičnim" umirovljenicima ih oko 45 posto ima manje od 30 godina staža, među vojnima takvih je oko 64 posto, dakle dvije trećine, a među braniteljima ih je gotovo 90 posto.
Najmlađi umirovljenici
Sve su to jasni pokazatelji da je hrvatska umirovljenička populacija premlada i da je premalo godina radila i uplaćivala doprinose. Štoviše, samo je 11,46 posto onih koji su otišli u mirovinu s više od 40 godina staža.
Prosječni staž "klasičnih" umirovljenika je 29 godina, vojnih i policijskih je 28 godina i 4 i pol mjeseca, branitelja 17 godina i 3 mjeseca, a pripadnika HVO-a 8 godina i 10 mjeseci.
S takvom mirovinskom slikom ukidati obvezu drugog mirovinskog stupa je samoubilački potez i obmanjivanje ljudi, jer državni proračun će u budućnosti biti još manje sposoban isplaćivati mirovine prema načelu generacijske solidarnosti.
Ta je generacijska solidarnost već i sada svojevrsna Ponzijeva shema koja puca kad se previše ljudi uključi u lanac sreće. (A. T.)
Izvor:
Jutarnji list
