The Economist predviđa da bi zbog prelijevanja recesije, slabljenja valute, naplate vanjskog duga i nestabilnog bankarskog sustava zemlje istočne Europe mogle doživjeti krah od kojeg će se teško oporaviti
Financijskim sustavima istočnoeuropskih zemalja prijeti krah kroz koji su 1997. godine prošle zemlje istočne Azije, a 2001. Argentina, upozorava britanski The Economist u tekstu pod znakovitim naslovom "Argentina na Dunavu".
Autori podsjećaju da je niz tranzicijskih zemalja, od Mađarske, preko Latvije do Ukrajine, već zatražio pomoć Međunarodnog monetarnog fonda, piše Adriano Milovan u Jutarnjem listu.
Zemlje iza nekadašnje "željezne zavjese" stenju pod teretom visokog vanjskog duga, valute im slabe, bankarski sustavi im se tresu, a države su u potrazi za novcem kojim će financirati veliku javnu potrošnju.
Sličnosti s Hrvatskom
Kada se svemu tome doda i prelijevanje recesije sa zapada, ne treba se čuditi prognozama da bi dio tranzicijskih zemalja ove godine mogao završiti kao "azijski tigrovi" 1997. ili Argentina 2001. godine.
Iako se autori teksta u The Economistu izričito ne bave Hrvatskom, povlačenje paralele između naše i drugih tranzicijskih zemalja nameće se samo po sebi. Naime, i Hrvatskoj ove godine na naplatu dospijevaju velike rate ino-duga, kuna je oslabila, a izvozni je sektor slab, dok recesija sve jasnije pokazuje svoje pravo lice.
Nema razloga za strah
Pa ipak, hrvatski ekonomisti smatraju da nas od Argentine ili zemalja istočne Azije ne dijele samo tisuće kilometara, nego i drukčija gospodarska struktura i okolnosti u kojima nam se događa kriza. Zbog toga, tvrde, ne trebamo strahovati od reprize argentinskog scenarija.
"U opasnosti jesmo, ali ne u takvoj kakva se sugerira", ocjenjuje neovisni ekonomist Ante Babić.
Dodaje da u gospodarskoj strukturi, primjerice, baltičkih zemalja prevladavaju usluge, koje prve ulaze u recesiju, ali i posljednje iz nje izlaze. Argentina je, pak, tvrdi Babić, bila slučaj za sebe, jer je imala fiksni tečaj nacionalne valute pesoa prema dolaru i valutni odbor, dok se tečaj kune formira na slobodnom tržištu, a Hrvatska narodna banka vrši sve funkcije koje imaju i druge središnje banke u razvijenom svijetu.
Zbog svega toga, Babić smatra da Hrvatska ipak neće imati tako velikih problema kao neke druge zemlje, a kao najveći problem navodi otplatu visokog vanjskog duga hrvatskih poduzeća.
I Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, smatra da Hrvatskoj ne prijeti sudbina ni Argentine, ni "azijskih tigrova".
Banke stabilne
Devizne pričuve kojima raspolažemo dovoljne su za servisiranje duga u ovoj godini, a država još uvijek ima pristojan kreditni rejting koji joj omogućuje zaduživanje na inozemnom tržištu.
Jedan od problema s kojima se suočavaju tranzicijske zemlje su i bankarski sustavi, koji su u protekla dva desetljeća prešli u strane ruke. Upozorenja The Economista time se nadovezuju na ona koja su ovih dana stigla iz rejting agencije Moody’s, u kojoj su ukazali na opasnost da pad kreditnog rejtinga banaka majki na zapadu može povući i pad rejtinga u njihovim bankama kćerima na istoku.
Pa ipak, Babić i Jurčić upozoravaju da je hrvatski bankarski sustav stabilan, prije svega zbog učinkovitog nadzora HNB-a. Za Jurčića, veći bi se problemi u hrvatskom bankarskom sustavu mogli dogoditi jedino ako bi građani pohrlili po svoje štedne uloge, za što nema potrebe.
S druge strane, Babić upozorava da su banke u Hrvatskoj u vlasništvu banaka majki na Zapadu, pa najgore što bi se moglo dogoditi jest da banke majke odluče prodati svoje banke kćeri u Hrvatskoj. To je, kaže Babić, malo vjerojatno, s obzirom na to da one imaju korist od profitabilnih hrvatskih banaka. (V. K.)
Izvor:
Jutarnji list
