Prosječna plaća nedovoljna i za pokrivanje obiteljskih troškova i za štednju
U anketi koju je među 656 ispitanika proveo MojPosao, više od polovice njih (57 posto) priznaje da ne uspijeva štedjeti.
Najveći ih je dio odgovorio da im je plaća ionako jedva dovoljna, ili čak nedovoljna za pokrivanje životnih troškova, pa i da hoće, ne mogu uštedjeti. Nekolicina ispitanika navela je da se sa prosječnom zaradom ne može štedjeti, ako sebi i svojoj obitelji žele osigurati pristojan život, pa se nerijetko moraju i zaduživati. Situacija je posebno teška u onim obiteljima gdje prihoduje samo jedan član.
Samo je manji dio ispitanika naveo da ne mogu uštedjeti zato jer samovoljno previše troše. Oni pak kojima to polazi za rukom novac najčešće štede u banci ili ga drže kući u čarapi.
Dok se na štednju u bankama odlučuje njih 21 posto, novac u čarapama čuva 14 posto ispitanika. Onaj dio građana koji novac drži u bankama uglavnom štedi putem tekućeg računa, uplatom stambene štednje ili oročenjem sredstva na određeni rok.
Nepovjerenje u banke
Ovaj oblik štednje također im je primamljiv zbog kamata koje dobivaju. Jedan je ispitanika napomenuo kako novac štedi u banci zbog kamata te da ne bi zaboravio gdje je stavio novce.
Oni koji novac čuvaju u čarapi ističu da u banke više nemaju previše povjerenja pa se najsigurnije osjećaju kada se novac nalazi uz njih.
Tek 8 posto ispitanika odlučuje investirati svoj novac kako bi si time dugoročno osigurali dovoljnu ušteđevinu. I dok najveći dio ovih ispitanika navodi kako novac ulažu u razne fondove ili osiguranja uz štednu komponentnu, nekolicina ih je istaknula da investiraju u dionice, ulažu u nekretnine, dobrovoljne mirovinske fondove ili sve vrste ulaganja na koja imaju povrat poreza i poticaje. (V. K.)
