Hrvatska kućanstva i dalje očekuje pogoršanje životnih uvjeta, zaključak je istraživanja koje je proveo GfK
Tek oko 9 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana kada je takvih kućanstava bilo oko 13 posto. Istovremeno, 48 posto kućanstava smatra da su ostali na istom, dok se za približno 42 posto kućanstava njihovo financijsko stanje u roku godine dana čak i pogoršalo.
Tek oko 13 posto kućanstava vjeruje da će im se u slijedećih godinu dana financijska situacija barem malo popraviti, dok je takvih prije godinu dana bilo čak za 6 posto više. Suprotno tome, narastao je broj kućanstava koja procjenjuju da će im se financije ipak pogoršati. Tako je od 18 posto u ožujku 2007., udio pesimističnih kućanstava porastao na 32 posto u ožujku 2008. te na 37 posto sada.
Istrijani, Primorci i Zagrepčani imaju najviše
Gledano prema regiji, financijsko stanje kućanstava se posebno pogoršalo u Sjevernoj Hrvatskoj (47 posto) i Dalmaciji (44 posto) te u regijama gdje su općenito prosječni mjesečni prihodi kućanstva niski (59 posto).
Najmanji udar na obiteljske financije osjetila su kućanstva u Zagrebu i okolici (36 posto), a u ovom djelu Hrvatske nalazi se i najviše onih kućanstava čija se financijska situacija nije nimalo promijenila.
Najveću vrijednosnu ocjenu svojim financijama dala su kućanstva u Istri i Primorju te Zagrebu s okolicom, dok su najmanju ocjenu dala kućanstava u Sjevernoj Hrvatskoj te Lici, na Kordunu i Banovini.
Samo 45 posto uspijeva štedjeti
Gotovo sva kućanstva tvrde da su cijene rasle u proteklih godinu dana, a tek malo manje ih smatra da će cijene rasti i u slijedećih godinu dana.
Prijašnje istraživanje GfK pokazalo je da će u ovo vrijeme krize preko 60 posto kućanstava odgoditi kupnju trajnih dobara i početi štedjeti. To i jest u skladu s mišljenjem 71 posto građana, koji smatraju da će se opći razvoj ekonomske situacije u Hrvatskoj u narednih 12 mjeseci pogoršati.
Međutim, tek oko 45 posto kućanstava može barem nešto uštedjeti, a često se događa da ta ista kućanstva uzimaju kredite kako bi zadovoljila razne potrebe u obitelji. Više od prosjeka štedi se u Zagrebu i okolici (52 posto), a najmanje u Lici, na Kordunu i Banovini (35 posto) te u Slavoniji (40 posto). Značajno je pak za istaknuti da štede prvenstveno kućanstva s najvišim prihodima.
Istovremeno, najveći broj kućanstava koja troše postojeću ušteđevinu ili se posebno zadužuju da bi preživjeli nalazi se u Zagrebu i okolici te općenito u naseljima s više od 100.000 stanovnika, a na to su uglavnom primorana kućanstva s prosječnim mjesečnim primanjima od 3500 do 8000 kuna. (V. K.)
Izvor:
GfK
