Poslodavci su preko burze tražili 22 direktora, a zaposlili ih samo devet i to sve muškarce
U Hrvatskoj bez posla najčešće ostaju radnici stariji od 50 godina koji uz to rade u prehrambenoj, tekstilnoj, drvnoj ili metalskoj industriji te trgovini, pokazali su nedavno objavljeni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju nezaposlenih.
Naime, među 263.000 nezaposlenih najviše ih je bilo upravo te dobi i tih zanimanja, piše Ivana Knežević u Vjesniku.
Iako je činjenica da među nezaposlenima prevladavaju oni sa završenom srednjom školom i KV te VKV radnici, na burzi rada ima i dosta visokoobrazovanih – krajem 2008. bilo je 4,1 posto onih sa završenim fakultetom te 3,2 posto sa završenom višom školom.
56 nezaposlenih direktorica
Pri tom je bez posla bilo čak 105 direktora malih trgovačkih društava i ustanova te 104 direktora trgovačkih društava, ustanova i njihovih tijela. Poslodavci su, pak, preko burze tražili 22 direktora te su ih na kraju zaposlili devet. Zanimljivo je da su svi zaposleni direktori bili muškarci, iako je u HZZ-u i 56 nezaposlenih direktorica.
Prema statistikama od prije dva mjeseca, na Zavodu za zapošljavanje bilo je i 7.954 stručnjaka i znanstvenika. Među ovom skupinom posloprimaca, prednjačili su oni poslovnog te društveno-humanističkog usmjerenja kojih je bilo 4.365, pri čemu ih je na kraju zaposleno samo 286.
Znanstveno obrazovnih stručnjaka bilo je 1.543, a iako su poslodavci tražili 526 radnika tih kvalifikacija, na kraju su ih zaposlili samo 134.
Na burzi je također bilo prijavljeno i 1.101 diplomirani inženjer te osobe srodnih zanimanja, a zaposleno ih je samo 89, od čega 39 žena. Na Zavodu je potkraj prošle godine bilo prijavljeno i 23.028 nezaposlenih inženjera i tehničara, a uspjelo ih se zaposliti tek 1.035.
Problemi dugotrajno nezaposlenih
Dugotrajno nezaposlene osobe, slažu se stručnjaci, posebno su problematična skupina jer među najveće probleme dugotrajne nezaposlenosti spadaju oni psihičke prirode koji počinju dolaziti do izražaja najčešće nakon šest mjeseci nezaposlenosti.
Oni tad gube vjeru u sposobnost vraćanja na tržište rada, a uz to, dolazi i do "gubljenja koraka s vremenom" tako da su stečena znanja i vještine sve manje konkurentne. (V. K.)
Izvor:
Vjesnik
