Ove će godine HZZ u programe obrazovanja za deficitarna zanimanja i prekvalifikacije uključiti 4.100 osoba
Ove godine Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) će za programe obrazovanja za deficitarna zanimanja i prekvalifikacije na raspolaganju imati 47,5 milijuna kuna, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na prošlogodišnjih 20,9 milijuna kuna, piše Gordana Galović u Jutarnjem listu.
Iako garancije za pronalazak novog posla nema, procjenjuje se da gotovo svaka druga osoba koja prođe neki program prekvalifikacije uspije pronaći posao. Iskustva pokazuju da nakon prekvalifikacije do posla najlakše dolaze osobe sa zanimanjima iz turističke i ugostiteljske djelatnosti, posebno ako se radi o kuharima koji mogu računati i na iznadprosječnu plaću.
Najtraženiji kuhari i programeri
Uz kuhare, konobare i slastičare prekvalifikacijom do posla najlakše dolaze i zaštitari, programeri, monteri klima-uređaja i elektroinstalateri.
Hrvatski zavod za zapošljavanje lani je obrazovao 2.361 nezaposlenog za deficitarna zanimanja, a najveći dio nezaposlenih prekvalificiran je za rad u turističko-ugostiteljskim djelatnostima, knjigovodstvu i financijama, građevini i elektrometalskoj industriji. Povećanjem proračuna na 47,5 milijuna kuna, ove će se godine u obrazovanje uključiti oko 4.100 nezaposlenih.
Obrazuje se samo dva posto odraslih
Procjenjuje se da se Hrvatska tek neznatno pomakla s brojke od svega dva posto odraslih koji se obrazuju. Kod prekvalifikacija su najtraženiji programi koji se upisuju u radnu knjižicu, nisu preskupi i traju do šest mjeseci. Cijene na različitim školama pritom se kreću između 4000 i 10.000 kuna.
Prekvalifikacije nude brojna učilišta pa je samo na Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu lani programe prekvalifikacije ili usavršavanja prošlo oko 9000 osoba. I na tom su učilištu najpopularniji programi za zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu, ali i za zanimanja zaštitara. (T. B.)
Izvor:
Jutarnji list
