Povlaštene mirovine, izdvajanja za socijalu i državni aparat su značajno opterećenje
Hrvatska se suočava s teškom gospodarskom krizom, a prema najavama ova će godina čak biti teža nego prošla. U javnosti se pak pojavilo mnoštvo prijedloga o mjerama koje treba poduzeti kako bi se Hrvatska što lakše suočila s negativnim učincima krize.
Portal MojPosao je u posljednja dva mjeseca proveo nekoliko anketa, u kojima je oko 2.300 ispitanika iznijelo svoje mišljenje o aktualnim temama kao što su održivost državnog proračuna, nužnost reforme državne i javne uprave, te potreba revizije povlaštenih mirovina.
Proračun do proljeća
Državni proračun je neodrživ i u svom sadašnjem obliku neće dočekati proljeće, smatra čak 63 posto, od ukupno 132 sudionika ankete koju je MojPosao proveo u prvoj polovici siječnja.
Većina ispitanika smatra da je proračun i ovako "prenategnut", a daljnji pad gospodarstva, otplata vanjskog duga, rast nezaposlenosti i povećanje izdvajanja za socijalu dodatno će opteretiti državnu blagajnu.
Nešto više od četvrtine ispitanika (27 posto), međutim, drži da će se proračun ipak održati do proljeća. Rebalans će, prema njihovom mišljenju, uslijediti ako propadne privatizacija brodogradilišta, te nakon što se uspori rast nezaposlenosti, kada će se moći procijeniti koliko će trebati povećati izdvajanja za socijalu. Samo 10 posto ispitanih smatra da će se prvi rebalans ovogodišnjeg proračuna dogoditi nakon proljeća.
"Lažne umirovljenike" vratiti na tržište rada
Jedan od problema koji opterećuju državne financije su i povlaštene mirovine. U anketi koju je među 613 ispitanika MojPosao proveo sredinom studenog prošle godine, čak 88 posto ih je podržalo reviziju povlaštenih mirovina, te naglasilo da "lažno povlaštene" umirovljenike treba vratiti na tržište rada, ili im ukinuti dodatak na mirovinu.
Dodatnih 5 posto ispitanika također se zalaže za reviziju povlaštenih mirovina, ali većina njih ističe da se usporedno s revizijom mora izrađivati i plan zbrinjavanja takvih umirovljenika, jer bi ta radna snaga, s obzirom na stanje u gospodarstvu, lako mogla završiti na burzi rada i opet predstavljati teret za državni proračun. Tek 7 posto ispitanika usprotivilo se reviziji, jer smatraju da bi oduzimanje jednom danih prava bilo prerizično za socijalni mir.
Mali i učinkovit državni aparat
Prekomjeran broj od oko 245.000 zaposlenih u državnim i javnim službama također predstavlja velik teret za proračun. Kako bi se taj problem riješio, 43 posto od ukupno 653 ispitanika u anketi, koju je na tu temu početkom prosinca 2009. proveo MojPosao, smatra da neproduktivne službenike treba otpustiti, a produktivnima podići plaću.
Da odmah treba otpustiti 30 posto zaposlenih u javnim i državnim službama smatra čak 32 posto ispitanika, dok njih 11 posto zagovara smanjenje plaće svim zaposlenima u državnim i javnim službama.
Preostalih 14 posto ispitanika smatra da država ne bi trebala odjednom otpuštati veliki broj zaposlenih, ali da je što prije potrebno započeti proces reorganizacije. Predlažu optimiziranje radnih procesa, edukaciju službenika, informatizaciju sustava, praćenje radne uspješnosti i skraćivanje radnog vremena. Nakon toga, kada se utvrde stvarne potrebe i viškovi, treba se poticati raspodjelu viškova u privatni sektor, koji će s efikasnijom državnom upravom bolje funkcionirati.
Transparentnije zapošljavanje
Efikasnijoj javnoj upravi pridonijela bi i veća transparentnost pri zapošljavanju, što se može postići objavom natječaja za zapošljavanje na internet portalima, smatraju sudionici ankete koju je na tu temu MojPosao proveo krajem studenog 2009., među 295 ispitanika.
Čak 62 posto njih smatra da bi se tako, osim transparentnosti, postigla i veća vidljivost natječaja, što bi rezultiralo većim brojem prijava, a tako bi se povećali i izgledi za zapošljavanje osoba koje posjeduju potrebna stručna znanja.
Državni i javni službenici prezaštićeni od otkaza
Uz to, čak 81 posto, od 671 sudionika ankete koju je MojPosao proveo početkom prosinca prošle godine, smatra da su državni i javni službenici pretjerano zaštićeni od otkaza. Većina ispitanika navodi da su zaposleni u državnim, županijskim i gradskim upravama, za razliku od zaposlenih u privatnom sektoru, "osigurani" kolektivnim ugovorima i pod zaštitom sindikata, te da ih štite brojni zakoni. A nisu izloženi ni dovoljnom nadzoru nadređenih, niti se mjeri njihov radni učinak.
Ipak, 13 posto ispitanika smatra da radnici u javnom sektoru nisu pretjerano zaštićeni od otkaza. Napominju da bi takva razina zaštite radnika trebala biti prisutna i u privatnom sektoru, te da se krivi dojam stječe zato jer zaposlenici u ostalim sektorima imaju slabu ili nikakvu zaštitu, budući da poslodavci nedovoljno poštuju postojeće zakone.
Nekolicina ispitanika navela je pak da je takva razina zaštite opravdana jer "država treba štititi svoje zaposlenike". Tek 6 posto ispitanih smatra da su radnici u državnim, županijskim i gradskim upravama podjednako (ne)zaštićeni kao i radnici u ostalim sektorima, prije svega zbog nesigurnog ekonomskog okruženja. (V. K.)
