Generalni štrajk podrazumijeva da ne radi nitko, a ne samo dio zaposlenih
Mogućem štrajku koji bi nakon Uskrsa organizirala najveća sindikalna središnjica, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Ane Knežević, mogla bi se pridružiti i Hrvatska udruga sindikata (HUS) Ozrena Matijaševića, ali ne i središnjice koje okupljaju zaposlene u javnom sektoru, čime propada mogućnost da štrajk bude opći.
Naime, Ana Knežević je prošloga tjedna najavila kako SSSH počinje pripreme za generalni štrajk, a povod je pogoršanje općeg stanja u gospodarstvu i rastuća nezaposlenost koja je u veljači dosegnula brojku od 317.625 osoba, što je prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 18,3 posto radno sposobnog stanovništva.
Međutim, generalni štrajk podrazumijeva da ne radi nitko, a ne samo dio zaposlenika. Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) čije je članstvo mahom u državnim i javnim službama, najavio je da se neće pridružiti inicijativi SSSH, piše Igor Medić u Business.hr-u.
(Ne)zaštićeno članstvo
"U četvrtak ćemo održati sjednicu s predstavnicima naših sindikata, na kojoj ćemo vidjeti kakvo je raspoloženje među članstvom i nakon toga poduzeti daljnje korake oko priprema za štrajk", rekla je Ana Knežević. Dodala je kako bi štrajk trajao sat-dva i zahvatio bi sektore iz kojih dolazi članstvo SSSH – graditeljstvo, trgovinu, metalnu industriju, energetiku, poljoprivredu i ostale.
"Potreba za štrajkom postoji i mi ga svakako podržavamo, pa ispred HUS-a mogu reći kako smo se spremni odazvati ako se SSSH za njega odluči", rekao je Matijašević. No Sever je suzdržan jer, kako kaže, veliki štrajk, osobito opći, zahtijeva dugotrajne pripreme i postupke mirenja, što je sve vrlo teško uskladiti kada je posrijedi veći broj sindikata čije je članstvo raspršeno na realni sektor, slabije zaštićen od otkaza, i državni, koji uživa bolju zaštitu i kolektivne ugovore. "Generalni štrajk traži dugotrajno usuglašavanje i pripremu kako bi se izbjegao rizik da bude proglašen nezakonitim", rekao je Sever.
"Štrajkova će biti, ali ne generalnih"
Inače, sindikati ni prije nisu uspjeli organizirati veliki opći štrajk u Hrvatskoj, u kojoj djeluje pet sindikalnih središnjica i tristotinjak samostalnih sindikata. Podsjetimo, od oko 1,5 milijuna zaposlenih, sindikalne centrale okupljaju nepunih 450.000 radnika odnosno manje od jedne trećine. Članstvo je raspodijeljeno po različitim centralama koje često ne mogu naći zajednički jezik, pa tako Knežević i Matijašević, koji predstavljaju zaposlenike realnog sektora, često ne mogu uskladiti svoje poteze sa Severom i Vilimom Ribićem, čiji su članovi u državnim i javnim službama, odnosno na proračunu.
"U Hrvatskoj nikada nije bilo generalnog štrajka, i to ponajprije zbog manjka solidarnosti u društvu te zbog neusklađenosti samih sindikata", ocjenjuje Žarko Puhovski, profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta. Puhovski dodaje kako nam zbog sve većeg pogoršanja gospodarskih prilika svakako slijede štrajkovi, ali nikako ne i generalni štrajk koji je najavila Ana Knežević.
"Kada je SSSH govorio o generalnom štrajku, bojim se da se neodgovorno koristio pogrešnom terminologijom. Bilo bi bolje da su govorili o štrajku SSSH, jer generalni štrajk podrazumijeva sve – vozače autobusa, liječnike, zidare, profesore, pekare itd., što SSSH ne može izvesti bez podrške svih središnjica, za koje je očito da se neće pridružiti", rekao je Puhovski.
Makroekonomski analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić smatra kako bi sindikati imali više sluha za dogovore i manje prijetili štrajkovima, kada bi Vlada umjesto stihijskih mjera imala jasne i dugoročne strategije za izlazak iz krize.
"Primjerice, da je Vlada rekla kako nam je cilj u sljedećih deset godina povećati stopu zaposlenih sa sadašnjih 58 posto na 65 posto, i pri tome dala konkretne mjere kako to učiniti, vjerujem da bi sindikati to podržali i ne bi prijetili ulicom", kaže Šantić. (V. K.)
Izvor: Business.hr
