Ukupni broj dana bolovanja pao za 1,4 milijuna dana ili za osam posto u odnosu na prethodnu godinu.
Zaposleni su u 2009. godini na bolovanju proveli ukupno 16,7 milijuna radnih dana, a na naknade zbog bolesti potrošeno je 1,2 milijarde kuna. Na bolovanju je dnevno bilo 53.385 radnika, a svaki od njih izostao je s posla u prosjeku 10 dana.
Objava rata lažnim bolovanjima ministra zdravstva Darka Milinovića i slanje kontrolora HZZO-a u kontrole po kućama bolesnika dali su rezultata, pa je tako ukupni broj dana bolovanja pao za 1,4 milijuna dana ili za osam posto u odnosu na prethodnu godinu, piše Ljerka Bratonja Martinović u Novom listu.
U prosjeku se bolovalo jedan dan kraće, a dnevni broj zaposlenika na bolovanju pao je za 4,4 tisuće ljudi. Ušteda u zdravstvenom proračunu iznosila je oko 40 milijuna kuna.
Pojačane kontrole bolovanja srezale su bolovanja za oko pet posto, odnosno sa stope od 3,6 na stopu od 3,4 posto aktivnih osiguranika na bolovanju dnevno. Daleko bolje prošao je HZZO, jer su uglavnom reduciranja kraća bolovanja koja se plaćaju iz zdravstvene blagajne. Stopa bolovanja na teret poslodavaca smanjena je za samo 2,5 posto.
HZZO je ugovorenu stopu bolovanja koju obiteljski liječnici ne bi smjeli prekoračiti, jer u protivnom mogu biti i novčano kažnjeni, smanjio na tri posto, što je po mišljenju liječnika nerealno nisko. Takvu stopu na kraju 2009. godine imalo je samo sedam od ukupno dvadeset područnih ureda HZZO-a. (T. B.)
Izvor: Novi list
