Vlada Jadranke Kosor je shvatila bit nužnih reformi, ali treba ih hitno provesti, procjena je Međunarodnog monetarnog fonda.
Načelima Programa gospodarskog oporavka obuhvaćena je bit područja reformi koje bi Hrvatska trebala provesti kako bi postigla održiv srednjoročni rast i otpornije gospodarstvo. Iznoseći tu ocjenu, u zaključnoj izjavi članova Misije MMF-a na kraju redovnih konzultacija "pozivaju hrvatske vlasti da što veći dio mjera kojima bi se smanjili javni rashodi i poboljšala efikasnost gospodarstva provedu čim prije", piše Jadranka Dozan u Poslovnom dnevniku.
To podrazumijeva smanjenje veličine javne uprave, dovršetak reformi vezanih uz mirovinske, zdravstvene i socijalne rashode, ubrzavanje privatizacije i reformu zakona o radu s ciljem uvođenja veće fleksibilnosti. Za ovu godinu Hrvatskoj predviđaju nultu stopu rasta BDP-a, uz 2-postotnu inflaciju i uglavnom nepromijenjenu razinu manjka na tekućem računu platne bilance (lani je bio 5,2 posto BDP-a).
Uz nepromijenjene politike u Fondu računaju da bi se deficit opće države u srednjem roku zadržao na razini iznad 3,5 posto BDP-a, a javni dug do 2015. porastao na 44 posto BDP-a (s jamstvima oko 60 posto BDP-a). Stoga bi tijekom srednjoročnog razdoblja trebalo provoditi fiskalnu konsolidaciju kojom bi se ukupni proračunski saldo sveo na nulu, a udio javnog duga u BDP-u krenuo silaznom putanjom.
Zbog povećane nesklonosti riziku na svjetskim tržištima kapitalni priljevi teško će dosegnuti razine zabilježene u razdoblju prije krize. U takvim uvjetima malo je vjerojatno da će rast u srednjem roku premašiti tri posto. Za veće stope održivog rasta, a uz izglede da euro bude uveden u srednjoročnom odnosno dugoročnom razdoblju, nužne su unutarnje prilagodbe.
One podrazumijevaju razdoblje u kojem će inflacija biti niža od one u trgovinskim partnerima, kao i promjene u sferi dohodovne politike. Članovi Misije dotaknuli su se i tečajne politike: tečaj bi mogao biti blago precijenjen, ali s obzirom na velike valutne izloženosti privatnog i javnog sektora, već u slučaju umjerene nominalne deprecijacije kune moglo bi se očekivati značajno pogoršavanje bilance stanja i recesijski učinak. (T. B.)
Izvor: Poslovni dnevnik
