U eurozoni je u travnju stopa nezaposlenosti povećana za 0,1 postotni bod na rekordnih 10,1 posto, a na godišnjoj za 0,9 postotnih bodova.
Analitičari tržišta radne snage strahuju da će aktualna kriza i kad prođe, a krene gospodarski rast, ostaviti iza sebe visoku nezaposlenost. Odnosno, da gospodarski rast neće rezultirati stvaranjem novih radnih mjesta, kako to teorija uobičajeno očekuje.
Naime, teorija pretpostavlja da samo gospodarski rast može povećati zaposlenost, no zaboravlja se druga mogućnost - da gospodarski rast ne mora povećati zaposlenost, što je fenomen često analiziran u posljednjem desetljeću. Odnosno, želi li se povećati zaposlenost, ne može se osloniti isključivo na gospodarski rast.
Bilo kako bilo, u eurozoni je u travnju stopa nezaposlenosti povećana za 0,1 postotni bod na rekordnih 10,1 posto, a na godišnjoj za 0,9 postotnih bodova, što su najnoviji (sezonski usklađeni) podaci koje je objavio Eurostat. Istodobno, u 27 zemalja EU stopa nezaposlenosti u travnju je bila 9,7 posto i ostala je nepromijenjena u odnosu na ožujak, dok je na godišnjoj razini povećana za jedan postotni bod, javlja Banka.hr.
Broj nezaposlenih dosegao je 23,31 milijuna u EU27, odnosno 15,86 milijuna u eurozoni. U usporedbi s travnjem prošle godine njihov je broj povećan za 2,4 milijuna u EU 27, odnosno za 1,27 milijuna u eurozoni. Najviše stope nezaposlenosti u EU imaju Latvija (22,5 posto) i Španjolska (19,7 posto), a slijede Slovačka (14,1 posto) i Irska (13,2 posto). Estonija još nije objavila podatke za travanj, no njihova je stopa nezaposlenosti u ožujku bila 19 posto. Za Grčku Eurostat još od početka godine ne navodi podatke.
S druge strane, najniža stopa nezaposlenosti među članicama EU u travnju je zabilježena u Nizozemskoj (4,1 posto), te u Austriji (4,9 posto). U susjednoj Sloveniji stopa nezaposlenosti u travnju je bila 6,3 posto. Prema podacima Eurostata u Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti bila 9,3 posto, te bi prema tome ipak spadala u donji dio europske tablice.
U resornom Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva su uobičajeno optimistični: "Proizlazi da Hrvatska nije puno lošija od zemalja članica EU, odnosno da kretanja na našem tržištu rada ne odstupaju bitno od onih u EU. Štoviše, u tom smo pogledu i nešto bolji od pojedinih članica EU iz zadnjeg kruga proširenja, " kazala je za www.banka.hr, Inga Žic, ravnateljica Ureda za rad i tržište rada.
Gđa Žic je naravno u pravu kad je riječ o stopi nezaposlenosti, odnosno o postotku onih koji traže posao, no poznato je da za Hrvatsku još veći problem najniža stopa zaposlenosti u Europi. Visoki postotak radno aktivnih građana ne traži posao, pa nisu nezaposleni, ali i ne radi, pa nisu ni zaposleni.
Ravnateljica se ipak pouzdaje u gospodarski rast: "Bez gospodarskog rasta neće biti ni otvaranja radnih mjesta, a i kad on krene, tržište rada će na makroekonomske pokazatelje reagirati s jednim tromjesečjem zakašnjenja. No, optimisti smo i smatramo da će buduća kretanja biti povoljnija, odnosno da se stopa nezaposlenosti više neće povećavati. Jedan od razloga je što je počelo sezonsko zapošljavanje, te će broj nezaposlenih pasti ispod 300.000. Također se nadamo da će pojačane aktivne mjere zapošljavanja dati rezultate, a očekuje se da će se one primjenjivati nakon rebalansa proračuna jer za to zasad nije predviđen novac. Očekujemo i da u drugoj polovici godine više neće biti gospodarskog pada", kaže Inga Žic.
Američki ekonomisti (a u SAD je stopa nezaposlenosti u travnju bila 9,9 posto) strahuju da će aktualna kriza za sobom ostaviti više nezaposlenih nego bilo koja druga prije, te da se ni nakon krize neće uspjeti stvoriti dovoljan broj radnih mjesta koja bi apsorbirala žrtve recesije.
Posljedica će biti povećan broj dugotrajno nezaposlenih koji će imati sve manje izgleda da pronađu drugi posao. Građane bez posla kojima su istekla prava na socijalne naknade i koji su potrošili svoje ušteđevine mediji su već nazvali "novom sirotinjom". (T. B.)
Izvor: Banka.hr
