Većina smatra da samo povišenje dobne granice za umirovljenje neće pridonijeti održivosti mirovinskog sustava.
Iako su se rasprave o reformi mirovinskog sustava u posljednje vrijeme uglavnom svodile na sukobe treba li ili ne povisiti dobnu granicu za odlazak u mirovinu i kako to učiniti, čini se da to nije glavni problem s kojim se suočava hrvatski mirovinski sustav. Naime, čak 54 posto od 823 ispitanika, koliko ih je sudjelovalo u anketi MojPosao na tu temu, smatra da samo povišenje dobne granice za umirovljenje neće pridonijeti održivosti mirovinskog sustava i da ga treba reformirati na drugačiji način.
Glavnim problemima sadašnjeg mirovinskog sustava ti ispitanici smatraju sve manji omjer broja umirovljenika i zaposlenih, negativne demografske trendove, prevelik broj povlaštenih i prijevremenih mirovina, te činjenicu da se velik dio sredstava za isplatu mirovina osigurava izravno iz državnog proračuna.
Stoga dio ispitanika smatra da postupno treba povisiti izdvajanja za drugi mirovinski stup sa sadašnjih pet, na deset posto i vratiti poticaje za ulaganje u treći stup. Predlažu i reviziju prijevremenih te ukidanje povlaštenih mirovina, kao i veću kontrolu rada na crno i uplate doprinosa, čime bi se povećao iznos sredstava koja se prikupljaju doprinosima za mirovinsko osiguranje.
Manji dio ih pak predlaže potpuno ukidanje sadašnjeg sustava međugeneracijske solidarnosti i omogućavanje da svatko štedi za sebe, jer je, tvrde, dokazano da je država loše upravlja sredstvima prikupljenima doprinosima za mirovinsko osiguranje. Ispitanici smatraju i da uvjet za odlazak u mirovinu trebaju biti godine staža, koje eventualno treba i povisiti, a ne života, a o tome treba voditi računa i pri izračunu mirovina.
Trećina ispitanika (34 posto) izričito smatra da nije potrebno povisivati dob za odlazak u mirovinu. Oni uglavnom tvrde da je 40 godina staža, ili 65 godina starosti prikladna granica, koja omogućava koliko toliko dostojanstvenu starost. I oni jednim od glavnih problema smatraju izuzetke od toga, kao što su povlaštene i prijevremene mirovine, te raširenu praksu korištenja umirovljenja za očuvanje socijalnog mira. Ističu i da je na zavodu za zapošljavanje previše mladih i obrazovanih ljudi, koje treba aktivirati, pa isplata mirovina neće predstavljati opterećenje za proračun.
Preostalih 12 posto ispitanika smatra da je mirovinski sustav neodrživ bez povišenja dobne granice za umirovljenje. Svoj stav uglavnom opravdavaju činjenicom da je životni vijek dulji i da su posljedično tome opterećenja za mirovinski sustav prevelika, a negativni demografski trendovi će ih samo povećati, pa je nužno raditi dulje. (T. B.)
