Ekonomski stručnjak Danijel Nestić u intervjuu za Jutarnji list upozorava da je gotovo svaki drugi umirovljenik mlađi od 65, te da bi se svi radno sposobni morali odmah vratiti na posao, inače će građani Hrvatske imati najmanje mirovine u EU.
Danijel Nestić, viši znanstveni suradnik na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, koji se, uz ostalo, godinama bavi mirovinskim sustavom, u intevjuu za Jutarnji list upozorava na neodrživost sadašnjeg hrvatskog mirovinskog sustava. Nestić trenutno vodi projekt o mogućnostima za ostvarenje primjerenih starosnih mirovina.
Najvećim problemom mirovinskog sustava Nestić smatra to što radnici koji su odradili cijeli radni vijek i otišli u redovnu starosnu mirovinu primaju relativno niske mirovine. Prema podacima Eurostata, Hrvatska ima nižu stopu zaposlenosti od svih zemalja EU. U dobi od 15 do 64 godine, samo je 55 posto osoba zaposleno. Osim toga, u mirovinskom sustavu je 40 posto umirovljenika mlađih od 65 godina, a postoji i značajan broj tzv. privilegiranih mirovina, ističe Nestić.
Što se omjera od 125 zaposlenih na 100 umirovljenika tiče, odgovara, da će nakon krize doći do oporavka zaposlenosti, pa bi se do 2020. taj omjer popravljati, približno do 140 radnika na 100 umirovljenika, no zatim će, prognozira, doći do jačanja nepovoljnih demografskih kretanja i do sredine stoljeća broj radnika bi mogao biti tek nešto viši od broja umirovljenika.
Prognoze o kretanju budućih mirovina nisu sjajne, dodaje Nestić. Ako se za primjer uzme osoba koja je radila 40 godina i cijelo to vrijeme primala prosječnu plaću u zemlji, a u redovnu starosnu mirovinu odlazi s navršenih 65 godina, može očekivati mirovinu od približno 55 posto svoje zadnje plaće. Ista takva osoba koja bi se danas zaposlila, a u mirovinu otišla 2052., može očekivati mirovinu u visini od 39 posto svoje zadnje plaće. To pokazuje pogoršanje relativne pozicije umirovljenika. Sličan trend prisutan je u većini europskih zemalja. Međutim, u Hrvatskoj će pad biti nešto veći i ako se ništa ne promijeni, vjerojatno ćemo 2052. godine biti na samom dnu europske ljestvice, otkriva Nestić.
Kako bi se to izbjeglo preporučuje racionalizaciju sustava, odnosno povećanje prosječnog radnog staža i usklađivanje tzv. povlaštenih mirovina s ostalima. No, moguće je da to neće biti dovoljno, te će se u mirovinski sustav morati uliti više sredstava – bilo iz proračuna, bilo višim uplatama samih građana, a s obzirom na deficit proračuna druga opcija je realnija.
Nadalje, mirovinska prava na temelju posebnih propisa trebalo bi približiti pravima u općem sustavu. Hrvatska ima relativno velik broj invalidskih mirovina. Sigurno je da će se za buduće mirovine morati primijeniti racionalnija pravila. Međutim, lako je moguće da racionalizacija sustava neće biti dovoljna da održi sadašnju razinu mirovina u odnosu na prosječnu plaću. Zato će se u mirovinski sustav vjerojatno morati uključiti više sredstava. To se može učiniti povećanjem transfera iz proračuna ili višim uplatama samih građana. (T. B.)
Izvor: Jutarnji list
