Više od polovice ljudi koji traže posao u Hrvatskoj čine to dulje od godine dana i spadaju u dugotrajno nezaposlene. Samo Slovačka, prema službenim podacima Eurostata, ima veći broj dugotrajno nezaposlenih dok Španjolska prednjači ispred Hrvata po broju nezaposlenih mladih ljudi.
Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (od 31. kolovoza) u državi posao službeno traži 285.345 ljudi. Među njima su 54 tisuće onih koji na posao čekaju dulje od jedne godine, što se već smatra dugotrajnom nezaposlenošću. Između dvije i tri godine posao traži malo više od 27 tisuća ljudi, dok je 63 tisuće osoba bez posla više od tri godine. Dakle, više od polovice svih koji traže posao, točnije njih 144.418, dugotrajno je nezaposleno.
Struktura nezaposlenosti: 60% sa srednjom, desetina s fakultetom, ostalo bez kvalifikacija
Prema podacima Eurostata, od Hrvatske je u prvom kvartalu ove godine samo Slovačka imala veći udio dugotrajno nezaposlenih. Stručnjaci već godinama upozoravaju da mnogi od onih koji spadaju u kategoriju trajno nezaposlenih vjerojatno nikada neće naći posao, piše Ivana Kalogjera-Brkić u Jutarnjem listu.
Jedan od glavnih problema loša je obrazovna struktura nezaposlenih. Gledajući po razini obrazovanja, među nezaposlenima je najviše onih koji imaju završenu srednju školu. Takvih je 61 posto, pri čemu je dvije trećine njih završilo samo trogodišnju srednju školu nakon koje ne mogu upisati fakultet. Na osobe niže razine obrazovanja, bez ili sa završenom osnovnom školom, otpada 28,4 posto ukupnog broja nezaposlenih.
Završenu višu školu ili fakultet ima 10,6 posto nezaposlenih. Velik postotak nezaposlenih osoba s fakultetskom diplomom s jedne je strane posljedica ekonomske krize, a s druge loše upisne politike. Prema stopi nezaposlenosti osoba mlađih od 25 godina drugi smo u Europi, gore od nas stoji samo Španjolska.
Problem dugi radni staž, nedostatak politike zapošljavanja i obrazovanja
Dugoročna nezaposlenost nije, naravno, samo hrvatski problem. Ugledni tjednik „The Economist „ nedavno je objavio detaljnu analizu uzroka i posljedica dugoročne nezaposlenosti s posebnim naglaskom na nezaposlenost mladih koji su najveće žrtve ekonomske krize.
Stručnjaci ističu kako je jedan od razloga zašto mladi trpe i taj što stariji radnici sve kasnije odlaze u mirovinu. U Hrvatskoj je dodatni problem nedostatak jasne politike zapošljavanja te zastario obrazovni sustav koji nije neusklađen s potrebama tržišta rada.
Sanja Crnković-Pozaić smatra kako je loše psihološko stanje onih koji traže posao glavni krivac za njihov neuspjeh. „Mnogi od njih digli su ruke od vlastite egzistencije“, kaže Sanja.Nezaposleni se obično osjećaju zarobljeni u začaranom krugu jer poslodavci ne žele zaposliti nekoga tko je tako dugo bio van tržišta rada.
„Kad dođem na razgovor za posao, poslodavci me pitaju zašto tako dugo ne radim. Puno je lakše naći posao kad ga već imate i tako se vrtim u krug, sve sam duže nezaposlen“, kaže Igor Škara, 38-godišnji trgovac koji traži posao već tri godine.
Rješenje leži samo u obrazovanju, ali ne kažu kakvom
Koja su rješenja? Iako imamo Agenciju za obrazovanje odraslih, samo 2% ljudi dodatno se obrazuje. Od ambiciozne agencije koja je po uzoru na slične europske institucije trebala povećati udio starijih u obrazovanju, svela se na brojača ljudi koji si uglavnom sami plaćaju dodatnu edukaciju.
Prema Peri Lučinu, rektoru sveučilišta u Rijeci i jednom od glavnih pregovarača za EU u području obrazovanja, moramo povećati udio obrazovanih na svim razinama, no nema govora o sadržaju povećanja. Točnije, ako želimo postići cilj od 40% visoko obrazovanih mladih ljudi to ćemo ostvariti i sa sadašnjom politikom obrazovanja iako je upravo ono problematično. (M.D.)
Izvor: Jutarnji list
