Umjesto minusa i do tri plaće, banke će ubuduće građanima moći odobravati skupe kredite na tekućim računima samo do iznosa mjesečne plaće.
Umjesto minusa i do tri plaće, banke će ubuduće građanima moći odobravati skupe kredite na tekućim računima samo do iznosa mjesečne plaće. To je jedna od izmjena koju bi trebao donijeti novi prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju, a o kojem će ministri raspravljati na jednoj od idućih sjednica Vlade. Zakon priprema Ministarstvo financija, a osim limitiranja minusa, prema neslužbenim informacijama, mogu se očekivati i promjene definiranja kamatnih stopa.
Ministar financija Slavko Linić odlučan je u namjeri da ‘ograniči samovolju banaka’ i želi zakonom propisati način izračuna kamatnih stopa. Postojeći Zakon o kreditnim institucijama nije na odgovarajući način definirao ovo područje, što je bankama ostavljalo prostor da same određuju visinu kamatnih stopa. To se kao najveći problem pokazalo u slučaju kredita odobrenih u švicarskim francima, gdje su banke same određivale referentnu kamatnu stopu.
No, nakon donošenja Zakona o potrošačkom kreditiranju, Ministarstvo financija donijelo bi jasnu proceduru izračuna kamatne stope. Kao jedna od ideja spominjalo se i onemogućavanje bankama da mijenjaju kamatne stope na dugoročne kredite prvih godinu dana. No, kako će izgledati konačna verzija zakona tek će se vidjeti, kao i koliko će tko biti zadovoljan izmjenama, piše Jutarnji list.
Odgovor banaka
Prema mišljenju jednog bankara, ove izmjene baš i nisu u skladu s direktivama Europske Unije, a 'država ulazi u diskrecijski prostor i narušava tržišni princip'. Kada je riječ o minusima, kaže, 'time će na gubitku više biti građani, mi uvijek možemo ponuditi neki drugi kreditni proizvod'.
Linić planira ograničiti bonuse čelnih ljudi u bankama
Mnogi građani sigurno neće biti sretni zbog smanjivanja minusa, ali teško da će se buniti zbog ograničavanja slobode bankama. Možda europska praksa baš i nije tako rigidna, ali ostaje činjenica da zemlje imaju vlastite propise po kojima definiraju kamatne stope.
Osim Zakona o potrošačkom kreditiranju, na sjednici Vlade trebao se naći i Zakon o kreditnim institucijama, a njegova je glavna novina definiranje kompenzacija uprava banaka. Riječ je o usklađivanju sa zakonodavstvom EU koje pooštrava uvjete isplate bonusa na način da ih se veže uz učinkovito upravljanje rizicima.
Tako će ubuduće postojati fiksni primici, poput plaće, te varijabilni primici koji uključuju bonuse. Oni će morati biti u primjerenom odnosu. Identificirat će se radnici koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije i za njih će vrijediti posebna pravila u vezi s varijabilnim primicima: značajan dio morat će se odgoditi i isplatiti u obliku financijskih instrumenata. To znači da se bonusi neće moći u cijelosti isplatiti odmah u gotovini. Također, u slučaju financijskih teškoća, menadžeri će ostati bez naknada.
Isplata bonusa
Definiranjem bonusa još se uvijek bavi Europska Unija, a prema pisanju Financial Timesa, vrlo je blizu 'najoštrijem ograničavanju' isplata. Razgovori o reformi kojoj je cilj učiniti banke sigurnijima ulaze u odlučujući tjedan i sve se čini da bi Velika Britanija mogla izgubiti bitku za zaštitu financijskog sektora u Cityju.
Europski čelnici blizu su kompromisa da ograniče bonus do visine plaće, što znači da je nije prošao britanski prijedlog koji je zagovarao da bonus bude dvostruko veći od plaće ako to podrže većinski dioničari tvrtke.
Izvor: Jutarnji list
