Iako među poduzetnicima u regiji postoje razlike, također su u mnogočemu slični.
Regionalni poduzetnici svjesni su pripadnosti mali ekonomijama u kojima nije lako poslovati. Osjećaju li se zbog toga manje vrijednima u kontaktima s inozemnim partnerima?
Iako među poduzetnicima u regiji postoje razlike, također su u mnogočemu slični. Kako piše business.hr, psihoterapeut Zoran Milivojević smatra kako su poduzetnici svjesni da pripadaju malim sustavima, zemljama u kojima nije lako poslovati, ali i da se osjećaju manje vrijednima u razgovorima s inozemnim partnerima. Ipak, dodaje da je među njima prisutna dobra kombinacija fleksibilnosti, kreativnosti i radnog zanosa.
Sjeverna i južna poslovna misaonost
Opisujući glavne osobine hrvatskih poduzetnika, Milivojević kaže da je njihov pristup partnerima iz drugih zemalja pomalo aristokratski. Za srpske poduzetnike smatra da je njihov cilj impresionirati sugovornika, za crnogorske – impresionirati ih još i više. Za slovenske poduzetnike Milivojević tvrdi da imaju temeljit i sustavni pristup poslu, kojemu je osnova dobar poslovni plan.
„Čini mi se da postoje dvije različite poslovne misaonosti, sjeverna i južna. U sjevernu možemo uključiti menadžere iz Slovenije i Hrvatske, a u južnu menadžere iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine te Makedonije“, objašnjava Milivojević. Kaže da se razlikuju s jedne strane s obzirom na odnos prema osobama koje su poslovni partneri, a s druge prema samom poslu.
„Menadžeri s južnom poslovnom misaonošću više nastupaju kao ličnosti nego osobe s imenom i prezimenom. Oni s poslovnim partnerom uspostavljaju osobni, gotovo prijateljski odnos i u isto vrijeme od njega očekuju da se prema njima ponaša na isti način. To znači da istupe iz svoje poslovne uloge i predstavljaju se takvima kakvi su u privatnom životu“, kaže te dodaje - ako su na razini osobnog odnosa zadovoljni načinom kako ih prihvaća poslovni partner, njihovo se zadovoljstvo može 'preliti' na poslovnu razinu, a tada mogu 'prijateljski' popustiti i partneru ponuditi malo bolje uvjete poslovanja.
„S druge strane u sjevernoj misaonosti postoji jasna razlika između privatnih i poslovnih odnosa. Tako poslovni partneri ostaju u svojim ulogama i osjećaju se neugodno ako ih netko pozove da se pokažu kakvi su privatno“, kaže Milivojević.
Stupanj improvizacije i snalažljivosti
Za sjevernu misaonost tipično je pridržavanje pravila i postupaka, dok je za južnu je svojstveno da je neka pravila moguće 'izbjeći' ako je to dobro za posao.
Profesor beogradske Visoke stručne škole za poduzetništvo Zoran Ristić pak za srpske poduzetnike kaže: „Poduzetnici se oslanjaju na političke veze kao osnovu za stvaranje uspjeha u poslovanju što je jedan od najvećih problema s kojima suočavamo. Malobrojni su poduzetnici koji zapravo razmišljaju i imaju menadžerska svojstva. Naime stvorili su ih zanesenjaci koji se brzo suočavaju s poteškoćama ili velika strana poduzeća. Suština je da su naši poduzetnici uglavnom ljudi koji su svoje poslovanje stvorili za vrijeme tranzicije, ali njihov poduzetnički duh u velikoj mjeri nije razvijen. U isto vrijeme nisu dovoljno obrazovani da bi upravljali poduzećem kako treba, dok okruženje u kojem radimo omogućava da takvi ljudi stvaraju uspjeh uglavnom zahvaljujući odnosima.“
Pa ipak, Milan Kovačević, savjetnik za strana ulaganja u Srbiji, dodaje da tranzicija ima i pozitivna svojstva: „Jedna od najvažnijih osobina poduzetnika je da su preživjeli različita turbulentna razdoblja te su stoga u nevoljama snalažljiviji.“
Snažna volja i vječne muke s birokracijom
Na tragu te tvrdnje je i istraživanje tvrtke Regus, svjetsnog dobavljača fleksibilnih poslovnih prostora, provedeno na više od 26.000 menadžera i vlasnika tvrtki iz 90 zemalja svijeta.
Rezultati istraživanja pokazali su da manje hrvatske tvrtke, suočene s ozbiljnim izazovima, pokazuju nesavladiv poduzetnički duh.
Iako su neki od poduzetnika vlastitu tvrtku osnovali zbog nedostatka zaposlenja, čak 79% hrvatskih poduzetnika izjavilo je da bi ponovo učinilo istu stvar. Na globalnoj razini taj broj raste na 85%.
Potvrđeno da snalažljivi i fleksibilni hrvatski poduzetnici birokraciju vide kao trenutno najveću zapreku prilikom osnivanja tvrtke (90%). Gotovo dvije trećine hrvatskih poduzetnika kao ozbiljne je zapreke navelo poteškoće pri dobivanju kredita te nedostatak vladine podrške.
Među malim poduzetnicima vlada mišljenje kako se nisu mogli osloniti na službene mehanizme te da su vlastitim trudom i upornošću uspjeli generirati rast usprkos gospodarskim poteškoćama. Također ističu kako bi bilo bolje da je vlada prepoznala njihove potencijale i obratila više pažnje na one koji generiraju gotovo pola državnog prihoda.
Izvor: business.hr
