Reporterke Jutarnjeg analizirale su sve zarade u zemlji - zaposlenih, povremeno zaposlenih, sezonskih radnika, obrtnika, umjetnika, slobodnih zanimanja - u posljednjih 10 godina u 549 gradova i općina. Izračunale su koja su mjesta najbolja za život i gdje je zabilježen najveći rast zaposlenih i kupovne moći od 2002.
Građani Hrvatske koji žive od prihoda ostvarenog radom živjeli su u 2012. bitno lošije, i to ne samo u odnosu na dobru, pretkriznu 2008., već i u odnosu na - također kriznu - 2002. Prema podacima Porezne uprave o neto primanjima građana, kupovna je moć radnika u tih 10 godina pala 1,5 posto. U odnosu na 2008., kupovna je moć manja čak 35 posto.
Dobra je vijest da ukupan broj zaposlenih - onih koji imaju ugovor o radu, povremenih radnika, obrtnika i slobodnih zanimanja - konstantno raste te je 2012., u odnosu na 2002., radilo 20,4 posto građana više.
Podaci zorno pokazuju da je kupovna moć građana strelovito rasla od 2002. do 2008. U tom je periodu narasla više od 50 posto. Međutim, kriza, koja se u Hrvatskoj realno počela osjećati tek 2009., pojela je na razini države sav rast kupovne moći ostvaren u dobrim godinama.
Iako je broj ukupnih zaposlenika rastao i u krizi, promijenila se njihova struktura: raste broj onih koji rade povremeno, a pada broj obrtnika te, osobito, stalno zaposlenih, koji su ipak generator stabilnosti. U odnosu na pretkriznu 2008. stalno zaposlenih bilo je 5,9 posto manje, a kupovna im je moć pala 4,25 posto. Rastao je pak broj onih koji su, nakon što je gospodarstvo krenulo u spiralu propadanja, radili sezonski ili kraće periode u godini, s nestablinijim i promjenjivijim ugovorima.
Velika nejednakost
Obrađeni podaci Porezne uprave na razini općina i gradova pokazuju da su razlike u standardu, zaposlenosti i kupovnoj moći diljem države goleme, da se u velikim gradovima i dalje zarađuje više nego na selu, a da je život pak najkvalitetniji u manjim mjestima blizu velikih gradova - poput Samobora, Zaprešića, Kostrene, Viškova ili Župe Dubrovačke. Prema nizu ekonomskih i demografskih pokazatelja, to su gradovi u kojima je najpoželjnije živjeti.
Analiza podataka
Podaci o prosječnoj plaći Porezne uprave ne poklapaju se s podacima DZS-a: kada se izračuna prosjek primanja svih radnika, dakle i onih koji su radili tek nekoliko mjeseci, on je bitno niži od prosjeka stalno zaposlenih koji su odradili svih 12 mjeseci.
Tako je na razini države prosječna plaća 2012. godine, prema DZS-u, iznosila 5429 kuna, a prema podacima Porezne uprave iznosila je oko 1200 kuna manje (4222 kune). U komparaciji se koriste samo podaci Porezne uprave, koji su za sve promatrane godine usklađeni i usporedivi.
Također, “umanjeni” su stvarni iznosi za inflaciju i poskupljenja koja su se dogodila do 2012. godine kako bi se stvarno vidjelo koliko bolje ili lošije živimo.
Na razini gradova i općina u 2012. - uzme li se ukupna mjesečna zarada svih radnika i podijeli na broj stanovnika - od rada se najbolje živjelo u gradu Zagrebu te gradićima u njegovu prstenu, poput Samobora, Svete Nedelje i Zaprešića. Svaki je stanovnik tih gradova imao mjesečno na raspolaganju više od 1600 zarađenih, “deflacioniranih” kuna.
Najbolji i najgori
U samom Zagrebu stanovnici su imali 17 puta veći iznos na raspolaganju od stanovnika posljednje općine na popisu, Ervenika u Šibensko-kninskoj županiji, koji su raspolagali s tek 100 zarađenih kuna.
Ne treba to čuditi jer je Ervenik staračko mjesto u izumiranju i glavni izvori prihoda su socijalna pomoć i mirovina. Stvarne su razlike, kažu stručnjaci, vjerojatno još i veće jer mnogi koji rade u Zagrebu zbog visokog prireza od 18 posto, prijavljuju prebivalište u nekoj drugoj općini.
Među prvih 15 općina su i turistički lideri iz Istre i Dubrovačko-neretvanske županije te mjesta poput Viškova ili Župe Dubrovačke, u blizini većih gradova u kojima živi mlađe stanovništvo.
Zbog jeftinijeg života sele se u okolicu gradova, rade u gradu, a porez plaćaju svojoj općini i na taj način podižu kvalitetu života u njoj. Kvadrati stambenog prostora u manjim su mjestima neusporedivo jeftiniji, što je glavni razlog za preseljenje. Ne gube najvažniju egzistencijalnu prednost grada - mogućnost za posao - jer im je grad dovoljno blizu: Župa Dubrovačka od Dubrovnika je, primjerice, udaljena oko pet kilometara.
Siromašne županije
Takva su mjesta gotovo jedina u 10 godina kojima je bitno narastao broj stanovnika, a i svake se godine rađa bitno više djece nego što ljudi umire. U Viškovu pokraj Rijeke broj stanovnika se od 2001. do 2011. gotovo udvostručio (narastao je sa 8907 na 14.445), a stanovnik tog mjesta prosječno je četiri godine mlađi od prosjeka države.
Na razini županija samo je njih pet (Međimurska, Krapinsko-zagorska, Bjelovarsko-bilogorska, Osječko-baranjska i Brodsko-posavska) ostvarilo rast primanja radnika.
Tri su stagnirale, odnosno imale su rast manji od 1 posto. To su Karlovačka, Vukovarsko-srijemska i Sisačko-moslavačka županija.
Sve su ostale županije imale pad kupovne moći, a rekorder je Požeško-slavonska županija s padom većim od 10 posto.
U 282 grada i općine kupovna je moć pala više od državnog prosjeka, dok je u njih 34 pala manje od državnog prosjeka.
Kupovna moć rasla je u 193 grada i općine.
Pogleda li se pak ljestvica općina koje su u 10 godina ostvarile najveći rast primanja od rada poredak je sasvim drugačiji.
Ta ljestvica pokazuje da su oni koji su 2002. imali jako malo ostvarili najveći rast do 2012. , ali su i dalje, po konkretnom iznosu novca, plasirani bliže dnu ljestvice. Izuzetak su Stubičke Toplice, općina s najvećim rastom, koja je i po konkretnim iznosima među 10 posto najboljih općina.
U Stubičkim Toplicama najveći rast zaposlenih i kupovne moći
Kada mještanima Stubičkih Toplica kažete da, prema podacima Porezne uprave, imaju najveći rast kupovne moći u 2012. u odnosu na 2002., i to od svih 549 gradova i općina, te da su po konkretnom iznosu zarađenih kuna kojima mjesečno raspolaže svaki stanovnik među prvih 10 posto općina u zemlji, oni se ironično smiju. Kada im kažete da su prema tim istim podacima 2012. imali čak 23 posto rasta zaposlenih u odnosu na 2002., namrgode se. "Možda smo imali te 2012. Ali lani su bazeni Stubičke toplice u potpunosti zatvoreni, a oko 120 ljudi je dobilo otkaz. Vjerojatno ćemo u sljedećem prikupljanju podataka imati najveći pad", sigurna je prodavačica Dragica. Stubičke Toplice, prema podacima te općine, imaju oko 2836 stanovnika. U odnosu na popis iz 2011. to je porast za čak 136 ljudi.
Razlog je sljedeći. Mnogi Zagrepčani u tom su mjestu imali vikendice. Kada su im djeca odrasla, roditelji su se preselili u Stubake, a djeca su ostala u Zagrebu.
GDJE SE NAJBOLJE ŽIVI U HRVATSKOJ
KUPOVNA MOĆ (iznos zarađenih kuna po stanovniku, deflacionirano)
|
GRAD/OPĆINA |
2002. |
2008. |
2012. |
|
|
|
|
|
1 |
Grad Zagreb |
1373 kn |
1880 kn |
1701 kn |
2 |
Samobor |
1209 kn |
1795 kn |
1677 kn |
3 |
Omišalj |
1554 kn |
1980 kn |
1665 kn |
4 |
Sveta Nedelja |
1034 kn |
1815 kn |
1649 kn |
5 |
Zaprešić |
1222 kn |
1796 kn |
1607 kn |
6 |
Buzet |
1481 kn |
1832 kn |
1604 kn |
7 |
Konavle |
1127 kn |
1727 kn |
1590 kn |
8 |
Novigrad (Istra) |
1240 kn |
1604 kn |
1519 kn |
9 |
Župa Dubrovačka |
937 kn |
1552 kn |
1500 kn |
10 |
Kostrena |
1249 kn |
1613 kn |
1499 kn |
11 |
Rovinj |
1504 kn |
1660 kn |
1480 kn |
12 |
Poreč |
1409 kn |
1692 kn |
1475 kn |
13 |
Koprivnica |
1299 kn |
1616 kn |
1469 kn |
14 |
Viškovo |
818 kn |
1455 kn |
1455 kn |
15 |
Velika Gorica |
1232 kn |
1649 kn |
1453 kn |
…20 |
Varaždin |
1362 kn |
1653 kn |
1438 kn |
21 |
Dubrovnik |
1140 kn |
1534 kn |
1425 kn |
…38 |
Pula |
1294 kn |
1536 kn |
1371 kn |
39 |
Rijeka |
1348 kn |
1597 kn |
1366 kn |
…65 |
Krapina |
1072 kn |
1407 kn |
1285 kn |
…68 |
Osijek |
1112 kn |
1388 kn |
1280 kn |
…70 |
Čakovec |
1141 kn |
1420 kn |
1277 kn |
…72 |
Gospić |
1129 kn |
1287 kn |
1270 kn |
…81 |
Karlovac |
1084 kn |
1364 kn |
1240 kn |
…97 |
Sisak |
1153 kn |
1431 kn |
1206 kn |
…108 |
Šibenik |
1063 kn |
1313 kn |
1177 kn |
…110 |
Zadar |
1021 kn |
1310 kn |
1151 kn |
…138 |
Virovitica |
1085 kn |
1234 kn |
1100 kn |
…159 |
Vukovar |
935 kn |
1144 kn |
1062 kn |
…186 |
Požega |
1003 kn |
1163 kn |
1033 kn |
…239 |
Slavonski Brod |
854 kn |
1113 kn |
966 kn |
…535 |
Levanjska Varoš |
295 kn |
441 kn |
428 kn |
536 |
Donji Lapac |
307 kn |
437 kn |
424 kn |
537 |
Saborsko |
869 kn |
528 kn |
419 kn |
538 |
Đulovac |
321 kn |
536 kn |
401 kn |
539 |
Zrinski Topolovac |
166 kn |
421 kn |
390 kn |
540 |
Donji Kukuruzari |
327 kn |
466 kn |
365 kn |
541 |
Gvozd |
329 kn |
435 kn |
354 kn |
542 |
Dvor |
277 kn |
423 kn |
333 kn |
543 |
Krnjak |
183 kn |
339 kn |
307 kn |
544 |
Orehovica |
196 kn |
296 kn |
298 kn |
545 |
Vrhovine |
222 kn |
262 kn |
237 kn |
546 |
Biskupija |
120 kn |
275 kn |
210 kn |
547 |
Civljane |
155 kn |
160 kn |
171 kn |
548 |
Kistanje |
66 kn |
148 kn |
136 kn |
549 |
Ervenik |
29 kn |
61 kn |
100 kn |
NAJVEĆI RAST KUPOVNE MOĆI U POSLJEDNJIH DESET GODINA (2002.-2012.)*
|
GRAD/OPĆINA |
RAST BROJA RADNIKA |
RAST PRIMANJA |
|
|
|
|
1 |
Stubičke Toplice |
22.27% |
26.89% |
2 |
Sveti Martin na Muri |
24.72% |
25.67% |
3 |
Gornji Mihaljevac |
35.20% |
22.27% |
4 |
Belica |
23.66% |
18.63% |
5 |
Viljevo |
31.43% |
17.32% |
6 |
Prelog |
19.01% |
15.39% |
7 |
Podturen |
31.67% |
14.67% |
8 |
Sveti Juraj na Bregu |
24.10% |
14.58% |
9 |
Mala Subotica |
26.49% |
14.55% |
10 |
Barilović |
27.21% |
12.86% |
11 |
Domašinec |
30.23% |
12.78% |
12 |
Bedenica |
28.47% |
12.43% |
13 |
Ivanić Grad |
16.67% |
11.41% |
14 |
Privlaka |
26.11% |
10.52% |
15 |
Selnica |
30.73% |
10.27% |
* Rang lista složena je na temelju četiri kriterija: općine i gradovi su morali imati rast primanja i rast zaposlenih u 2012. u odnosu na 2002. godinu, a u krizi (od 2008. do 2012. godine) je dozvoljen pad, ali ne veći od prosječnog pada na razini države