Prema prvim pokazateljima, prihodi od PDV-a u tri mjeseca manji oko 700 milijuna kuna u odnosu na plan.
Uvođenje trošarina na telekomunikacijske usluge i smanjenje subvencija najvjerojatnije su mjere za spašavanje proračuna. Ministar financija Slavko Linić najavio je da će već danas Vlada predložiti mjere uštede, što je puno ranije od planiranog iznošenja mjera na sjednici 24. travnja. Brzo pronalaženje rješenja sigurno je rezultat neki dan donesene odluke Suda EU, koji je potvrdio da uvođenje trošarina na telekomunikacijske usluge nije u suprotnosti s direktivom EK-a.
Prema informacijama Poslovnog dnevnika, na Vladi bi se danas trebala naći i uredba kojom će se povećati trošarine na goriva. Neslužbeno se čuje da bi se trošarine na npr. najprodavanije benzine trebale povećati 20-ak lipa po litri, odnosno duplo više nego jesenas. Budući da su upravo trošarine na naftne derivate najizdašnija trošarinska kategorija, s gotovo 6 milijardi kuna godišnjeg proračunskog prihoda, zahvatom u te posebne poreze lakše je već u osam preostalih mjeseci postići značajniji efekt za proračun nego kod niza drugih stavki.
Odgoda plaćanja
Trošarine na telekomunikacijske usluge uvela je bivša vlada Jadranke Kosor kao privremenu mjeru za punjenje proračuna, što se nije odrazilo na krajnjeg korisnika. U ljeto 2009. tadašnja je Vlada uvela trošarine od šest posto, koje su plaćali mobilni operateri u Hrvatskoj od prihoda od glasovnih usluga i SMS-a i bio je na snazi do kraja 2011. godine. Nova vlada htjela ga je opet uvesti od 1. veljače 2012. godine, s opravdanjem potrebne novog investiranja operatera u nove tehnologije. No, upravo je tada Europska komisija inzistirala na ukidanju jer je i pokrenula postupak pred sudom EU pa ta trošarina i nije mogla biti donesena. Sada više nema prepreka pa se Vladi u pravi trenutak otvorio put za punjenje proračuna.
U istom omjeru bi se išlo na smanjivanje rashoda i povećanje prihoda kako bi se došlo do potrebne 1,3 milijarde kuna uštede i dodatno smanjio deficit za, od Europske komisije traženih 2,3 posto BDP-a. Može se pretpostaviti da će se opet udariti na poljoprivredu te odgoditi im dio isplate za sljedeću godinu.
Vlada neozbiljna
"Ozbiljnog proračuna nema, u nešto više od dvije godine imali smo šest rebalansa, po čemu smo rekorderi u EU i ne pokazujemo vjerodostojnost", komentira Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, a ne isključuje da ćemo ubrzo posegnuti za još jednim. Prema prvim procjenama, još neobjavljenima, u tri ovogodišnja mjeseca prihodi od PDV-a podbacili su za oko 600 do 700 milijuna kuna.
"Bilo bi bolje da Vlada nije radila ništa, odnosno da nije toliko petljala po porezima, nego je mogla samo pojačati naplativost i uvesti disciplinu", smatra Lovrinčević. Kaže kako u tom tempu nije isključeno da se opet vrati porez na reinvestiranu dobit. Porez na imovinu, smatra, neće uvesti ni sljedeća Vlada, ali je izvjesno da se 2016. posegne za zamrzavanjem uplata u drugi mirovinski stup. Ova vlada računa još i na prihode od koncesije autocesta, ali je i usto javni dug puno viši od zakonskih 60 posto – dug je na oko 70% BDP-a, odnosno 85% uračuna li se dug HAC-a, HC-a i HBOR-a.
Izvor: Večernji list
